Otkrića koja već mijenjaju (pra)povijest Bosne

Dok je znanost (i dalje) podijeljena, navodne bosanske piramide privlače sve više znatiželjnika.

Godinama se područje Bosne i Hercegovine spominjalo samo u kontekstu ratnih zbivanja, da bi se u posljednje vrijeme ta država ponovno našla u središtu zbivanja svjetske javnosti. Ovoga puta zbog ljepšeg razloga - naznake otkrića koja bi, ukoliko se pokažu vjerodostojnima, mogla promijeniti mnoga okoštala stajališta. Naime, sigurno ste već čuli za priče o bosanskim piramidama.

U prvom planu je sjeverna strana Bosanske piramide Sunca, lijevo se djelomično uočava istočna strana. Snimljeno iz pravca Visokog, s desne obale rijeke Fojnice.

Da bismo se uvjerili u postojanje piramida odlučili smo se uputiti na lice mjesta, u središnju Bosnu, kraj koji je pretrpio velika ratna stradanja. Navodne piramide smjestile su se u okolici nekadašnjeg bosanskog kraljevskog grada Visokog. Već po izlasku iz vlaka nismo mogli ne primijetiti konture piramide ugrađene u brdo Visočica koje se uzdiže iznad samog mjesta i dominira čitavim krajem.

U srcu doline piramida

Tezu o piramidama postavio je Semir Osmanagić, nezavisni istraživač i autor serije tekstova pod zajedničkim nazivom "Alternativna historija", koji je u travnju 2005. posjetio visočki Zavičajni muzej. Prilikom posjete ostacima kamenih zidina srednjovjekovnog grada Visokog (prvi put spomenutog 1355.) na vrhu brda Visočica, uočio je njen pravilan piramidalni geometrijski oblik. Obzirom na Osmanagićevo dobro poznavanje svjetskih piramida i istraživački rad na polju alternativne povijesti, zaključio je da bi Visočica mogla skrivati piramidu kao ostatak drevne civilizacije koja je živjela na ovim prostorima. Dodatni motiv za takvo razmišljanje je i susjedno brdo Plješevica, uočljivo sa vrha Visočice, koje također ima piramidalnu strukturu.

Pogled prema Bosanskoj piramidi Mjeseca s vrha Piramide Sunca.

Međutim, to nisu jedini piramidalni oblici koji se nalaze u okolici. Daljnjim promatranjem utvrđeno je da se u samoj dolini nalaze još tri brda piramidalne strukture. Pet potencijalnih piramida ubrzo je dobilo imena - Piramida Sunca (brdo Visočica), Mjeseca (brdo Plješevica), Zmaja, Ljubavi i Hram Zemlje. Uočeno je da tri piramide (Sunca, Mjeseca i Zmaja) čine jednakostranični trokut.

Starost - 12 tisuća godina

Prije 12500 godina veliki dio Europe bio je pod ledom. Prema Osmanagiću, na području Mediterana (današnja Španjolska, Italija... a među ostalima i BiH) bujale su ljudske kulture, a između Save i Jadrana bilo je najprivlačnije područje. Prije 12000 godina došlo je do otapanja leda popraćenog dizanjem razine mora za više od 100 metara. Povlačenjem mora piramide su ostale prekrivene slojevima zemlje i raslinja. Pošto su potencijalne piramide prekrivene debelim slojem humusa (najmanje 30 centimetara), vjerojatnost je da su iznimno stare (prema geolozima 1 centimetar humusa nastaje u razdoblju od 100 do 300 godina).

Naše istraživanje započelo je posjetom Piramidi Sunca (brdu Visočica).

Pogled na Piramidu Sunca sa zapadne strane.

Tu smo srdačno dočekani od ekipe Fondacije "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" na čelu sa Sanelom Silajdžićem, apsolventom povijesti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Budući da smo imali jedan dan na raspolaganju, u što kraćem vremenu trebalo je obići sve lokacije. Pri tome se naš vodič Sanel pokazao idealnim rješenjem, s obzirom na njegovo odlično poznavanje piramidalnih struktura i čitavoga kraja.

Sanel Silajdžić, apsolvent povijesti i član stručnog tima Fondacije, svakodnevno održava prezentacije na arheološkim lokalitetima Bosanske doline piramida.

Od matematike do geologije

Na prilaznom platou Piramidi Sunca (površine 15000 kvadratnih metara i duljine 420 metara), gdje je smještena i terenska baza Fondacije, razgledali smo i prvu uzdužnu sondu, koja pokazuje kako bi taj plato, koji se Piramidi približava iz smjera zapada, mogao imati terasastu strukturu.

Dio prilaznog platoa Piramidi Sunca. Iskopine na prilaznom platou sadrže zanimljive detalje poput ognjišta ili pak fosila lista.

S prilaznog platoa pomnim razgledavanjem raslinjem obraslog vrha uočavaju se i ostaci zidina srednjovjekovnog grada. Spomenimo da je razmak od te zaravni, tj. vrha piramide, do njenog dna barem 220 metara, a duljina njenih bridova iznosi 365 metara, što je svakako broj koji nedvojbeno asocira na broj dana u godini. Treba istaknuti i pravilnu orijentaciju stranica piramide prema stranama svijeta, što je slučaj i sa ostalim piramidalnim strukturama u Bosanskoj dolini piramida.

Po kamenim blokovima unutar sonde na prilaznom platou Piramidi Sunca urezani su znakovi na starom pismu.

Rubna područja grada Visokog protežu se do prvih uspona sjeverne strane Visočice. Iznad samih kuća nalaze se prve otvorene sonde.

Tamo se nalaze monolitni kameni blokovi u čijem sastavu prevladava breča (sedimentna stijena nastala vezivanjem zdrobljenog materijala), a spomenimo da je u strukturi Piramide Sunca, pored breče, prisutan i pješčenjak (pješčar).

Prve sonde na sjevernoj strani Piramide Sunca nalaze se 15-ak metara poviše stambenog bloka. Monolitni kameni blok ispucao je kroz povijest. Pri njegovom vrhu je djelomično sačuvan površinski sloj (glazura) koja je služila kao termoizolacija i refleksivno sredstvo za Sunčevu svjetlost.

Na ovim sondama uočavamo velike, prilično oštećene, monolitne kamene blokove koji su vjerojatno stradali geološkim procesima, nekadašnjom eksploatacijom kamena i ratnim djelovanjem, kao i manje kamene blokove jednake debljine, položene jedan na drugi kroz četiri sloja. Kod potonjih jasno je vidljivo da su bočni bridovi kamenih blokova pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na njihove gornje plohe što ukazuje na vrlo vjerojatno djelovanje ljudskih ruku.

Četiri sloja pravilnih kamenih blokova breče u podnožju sjeverne stranice Piramide Sunca. Kameni blokovi na sjevernoj strani Visočice različitih su stupnjeva očuvanosti, a nagib im je 53 stupnja.

Pored navedenog, prema mišljenju dr. Aly Abd Alla Barakata, egipatskog geologa zaposlenog u Javnoj egipatskoj ustanovi za rudna bogatstva u Kairu i cijenjenog stručnjaka iz te oblasti, na danas raspucalim kamenim blokovima uočljiv je materijal koji je mogao biti korišten kao vezivno sredstvo.

Pretpostavlja se da su duguljaste izbočine na monolitnim kamenim blokovima vezivno sredstvo koje su drevni graditelji koristili prilikom izgradnje piramide.

Dokazi da su ih gradili ljudi

Nagib kamena izmjeren na spomenutim sondama iznosi 53 stupnja (54,7 stupnjeva bi bio nagib matematički proračunate piramide jednakih duljina bridova), a on se kontinuirano nastavlja prema vrhu piramide. Kasnijim otvaranjem nekoliko sondi na višim točkama iste stranice piramide, to je dodatno potvrđeno.

Kamene ploče pod kutem od 53 stupnja (još neočišćene od humusa) dokaz su da se pravilnost nagiba uočena u njenom podnožju nastavlja i prema vrhu Piramide Sunca.

Nakon obilaska tih "gornjih" sondi, koje još nisu u potpunosti očišćene od zemljanih naslaga, uputili smo se prema ostalim sondama na Piramidi Sunca. Na njima se (a sondažni bunari zasad su otvoreni na sjeveroistoku i sjeverozapadu) mogu uočiti bridovi građevine koji sa stranicama prate pravilnu geometriju piramide.

Sjeveroistočni brid Piramide Sunca, koji je djelomično oštećen (udubljenje nastalo djelovanjem vode, te formiranjem ratnih puteva).

Uslijedio je i odlazak na sam vrh Piramide Sunca, odakle se pruža veličanstven pogled na dolinu, okolna brda i ostale piramide u okolici. Najimpresivniji je pogled na Piramidu Mjeseca koja je zamjetno manja u odnosu na točku na kojoj se nalazimo. Ovdje smo naišli na ostatke starog grada Visokog, čije su preostale zidine gotovo u potpunosti obrasle niskim raslinjem.

Pogled s vrha Piramide Sunca na njen prilazni plato. Označeni su rubovi njegove središnje terase. S desne strane vidi se detalj zidina srednjovjekovne tvrđave.

Nakon obilaska Piramide Sunca uputili smo se na obližnje brdo Plješevicu, danas poznatije kao Piramida Mjeseca. Prema riječima Sanela Silajdžića, ova je piramida građena u potpunosti od pješčara. Pješčar je prirodni građevinski arhitektonski kamen koji se u prirodi javlja u blokovima. Ti blokovi se mogu vrlo lagano obrađivati i sijeći u ploče željenih dimenzija.

Istraživanja na Piramidi Mjeseca započela su u njenom podnožju nakon što je dječak iz obližnjeg naselja kopajući otkrio kamene blokove.

Čim smo došli do prvih sondi, prilično smo se iznenadili. Ono što smo vidjeli i najvećeg sumnjivca trebalo bi uvjeriti u djelovanje ljudskih ruku.

Ostava, ulaz u piramidu ili grobnica?

U potpunosti su vidljive terase popločane pravilnim pločicama od pješčara, a slojevi pješčara koji se izmjenjuju sa slojevima gline odvajaju jednu razinu terase od sljedeće. Izmjereni pritisak među slojevima gline i pješčara je otprilike pet puta veći nego kod prirodnih struktura. Uočljiv je blagi nagib terasa prema osi piramide, baš kao da su umetnute u osnovnu strukturu (vjerojatno u svrhu sprečavanja erozije zemlje), dok se vertikalno uzdižu pod konstantnim kutom.

Sonde u donjem dijelu Plješevice (Piramida Mjeseca): crtkana linija pokazuje granicu humusa i pravilnih pješčar-glina slojeva. Terase u donjem dijelu Piramide Mjeseca pokazuju različite dimenzije ploča pješčara od kojih su sastavljene.

Prema Osmanagićevoj teoriji, terase se spiralno dižu prema samom vrhu građevine, što dokazuju sonde na kojima se jasno vidi kontinuirano ponavljanje terasa. Slojevi izmjene gline i pješčara koji formiraju "zidove", dosljedno prate uspon terase.

Terase su izvedene od nekoliko slojeva pješčara jednake debljine. Naizmjenični slojevi gline i pješčara formiraju "zid". Dvije susjedne terase u pravilu imaju različite dimenzije popločenja, a površina ploč(ic)a razne mustre.

Interesantno je da se pojedine terase razlikuju po dimenzijama pločica od kojih su sastavljene. U nedavnom gostovanju na slavonskobrodskoj televiziji, Osmanagić je istaknuo kako se terase pojavljuju u grupama od tri različite veličine pločica (od većih prema manjima), a po istom obrascu se mijenja i razmak među terasama.

Označena su tri područja: terasa od pješčara, "zid" od naizmjeničnih slojeva pješčara i gline, neotkopani sloj humusa.

Na zapadnoj strani piramide naišli smo na još jednu zanimljivost. Riječ je o pravilno formiranom zidu pored kojeg se nalazi pravokutni otvor za kojeg za sada postoje tri objašnjenja. Pretpostavlja se da bi to mogla biti ostava, ulaz u piramidu ili grobnica.

Završni posjet Piramide Mjeseca bio je odlazak na njezin vrh, gdje je aktivno nekoliko sondi koje otkrivaju pravilno popločene terase, kao i pravilnu strukturu ispod njih (tom otkriću je pridonio ranije kopani bunar).

Zidani objekt pronađen uz sjeverozapadni brid Piramide Mjeseca: radi li se o komori, grobu ili ulazu u piramidu?

Pravilna mreža podzemnih tunela

Prema tumačenju Sanela Silajdžića, koji nije gubio strpljenje unatoč cjelodnevnom obilasku sondi na temperaturi većoj od 30°C, cijela Dolina piramida ispresijecana je tunelima, što je pokazala radarska analiza.

Budući da se već mračilo, naš cjelodnevni posjet završio je na ulazu u tunel koji je udaljen 2500 metara od Piramide Sunca. Tunel se kreće ravno prema sjeverozapadnom dijelu građevine, a na pravilnim razmacima nailazi se na raskršća dodatna 4 tunela koja su usmjerena prema stranama svijeta, a uzduž centralnog tunela otkriveni su i ventilacijski otvori.

Sonda na vrhu Piramide Mjeseca. Na "zidu" je vidljiva granica slojeva pješčara i gline sa humusom, a uzduž terase pravilna struktura ploča.

Iako smo na put krenuli s izvjesnom skepsom (ali ne bez optimizma), moramo priznati da smo vidjeli više nego smo očekivali. Ne radi se samo o piramidama - ostali smo očarani ljepotom prirode i ugodno iznenađeni izuzetnom srdačnošću ljudi.

Pa ako netko misli da su Visokom potrebne piramide da bi razvili turizam, ljuto se vara. O piramidama (arheološki nalazi) konačni sud, nadamo se, dati će struka iako je problem izazvao dosta kontradiktornosti. Tako su područje posjetili brojni arheolozi i geolozi od kojih su jedni pokazali oduševljenje viđenim i to oduševljenje zadržali za sebe, drugi su početno oduševljenje zamijenili šutnjom, skepsom ili otvorenom negacijom, dok su neki od početka sve pripisali djelovanju majčice prirode (uključujući i fascinantne kamene kugle nađene na širem području Bosne).

Bunar na vrhu Piramide Mjeseca je vlasnik zemljišta bušio u potrazi za vodom još prije početka arheoloških radova. Danas je njegovo postojanje dobro došlo za istraživačke ekipe. Vidljivi su pravilni kameni blokovi.

Opasnost od ortodoksnosti

Mišljenja smo da najveći neprijatelj utvrđivanja istine leži u prečestim ortodoksnim stajalištima arheologije, koja je najefikasnija tamo gdje se dokazuju već unaprijed utvrđene postavke, a jedna od osnovnih je nepostojanje civilizacije starije od 6000 godina prije nove ere. Sve što bi imalo dovelo u sumnju istu - negira se ili naprosto prešućuje, pri čemu se akademski status koristi kao štit. Rijetki iz tog kruga naposljetku strše, jer jedino što mogu očekivati je diskreditacija. Tako sumnjamo da će izvještaj poznatog geologa dr. Roberta Schocha, koji je nedavno posjetio nalazište, biti pozitivan. Svojevremeno je dr. Schoch zajedno sa poznatim ali samoukim egiptologom Johnom Westom proveo geodetska istraživanja Sfinge i došao do zaključka da je ista barem dvaput starija (oko 9000 godina) nego što su do tada smatrali egiptolozi i time si priskrbio strašne napade kolega dr. Zahi Hawassa i egiptologa Marca Lehnera koji su u svojim napadima išli toliko daleko da su dr. Schocha nazvali neznalicom.

Što strašnije može pogoditi reputaciju jednog znanstvenika nego da ga struka nazove neznalicom? Dr. Zahi Hawass je isto tako prozvao i dr. Aly Abd Alla Barakata nakon što je ovaj, posjetivši Visoko, zaključio da se radi o djelovanju ljudskih ruku. Teško se tu snaći!

Kao i po cijeloj Piramidi Mjeseca, i na vrhu su terase građene od pločica različitih dimenzija.

Hajdemo biti realistični...

Sve to nas je podsjetilo na svježiji događaj koji nema veze s piramidama ali ima s naukom, a ova se opet igra s nama. U samo mjesec dana dr. Stephen Hawking, neosporno jedan od najvećih umova današnjice, predviđa Zemlji crnu budućnost u sljedećih sto godina, te smo istovremeno svakodnevno bombardirani podacima o "efektu staklenika", ozonskim rupama, topljenjem ledenjaka (a i sami dosta toga osjećamo na vlastitoj koži).

Ulaz u podzemni tunel koji se od svog ulaza kreće pravocrtno prema Piramidi Sunca udaljenoj oko 2,5 kilometara na sjeveroistok.

Iz Ruske akademije znanosti pak dolazi vijest koja govori da će svijet u idućim desetljećima pogoditi globalno zahlađenje (mini ledeno doba), a grupa američkih znanstvenika samo što ne tvrdi da nam se globalno zatopljenje pričinjava, da se ozonska rupa dobrano smanjila, i ne samo to, nego će potpuno nestati u sljedećih 60-tak godina. Optimisti će sigurno prihvatiti posljednje stajalište, pesimisti stav dr. Hawkinga, a realisti će sve podijeliti s dva. Tako je valjda i s piramidama. Naša mala ekipa je realistična i s puno više optimizma nego prije posjeta Visokom.

Istraživanja u šumi, na rubu platoa Piramide Mjeseca također pokazuju pretpostavljene umjetne blokove, a rovovi zaostali iz proteklog rata otkrivaju pravilne kamene strukture.

Jednakostranični trokut ili ne?

U opisima Bosanske doline piramide govori se o jednakostraničnom trokutu kojeg čine Piramida Sunca, Piramida Mjeseca i Bosanska piramida Zmaja. Ali, pažljiviji promatrač u službeno objavljenoj karti Fondacije uočit će da su stranice tog trokuta zapravo duljine 2050, 2200 i 2220 metara. Kako protivnici teze o piramidama, bez ikakve želje za tumačenjem, i ovu činjenicu koriste kao svoj argument, upitali smo Semira Osmanagića za pojašnjenje.

- Prvo, nije uzeta u obzir zakrivljenost globusa. Drugo, stvar je odakle mjerite vrh piramide (piramide na vrhu imaju plato, op.a.). Treće, dolazilo je do tektonskih poremećaja koji su neznatno utjecali na pomjeranje tla. Ali, i pored svega ako se imaju mjere 2,2 km, 2,2 km i 2,1 km za tri uzvišenja jednakog dizajna to je još uvijek gotovo idealan jednakostranični trokut, zaključio je Osmanagić.

Na putu vlakom od Zenice do Maglaja uočljivo je nekoliko piramidalnih brežuljaka.

Brda koja kriju brojne zagonetke

Ovih dana objavljeni nalazi istraživanja nedaleko sela Vratnice (5 kilometara jugoistočno od Piramide Sunca), na brdu Toprakalija, za koje se nagađa da bi moglo skrivati grobnicu pretpovijesnih vladara, pokazuju da pretpostavljeni kompleks Bosanske doline piramida krije još mnoge tajne. Tako je i vaša reporterska ekipa na putu između bosanskih gradova Zenice i Maglaja uočila još nekoliko piramidalnih brežuljaka. Kad se uzme u obzir da je to područje potvrđeno nalazište tajanstvenih kamenih kugli, nije isključeno da brda kriju još ponešto.

Do istine preko minskog polja

Ne tako davna ratna djelovanja na području Bosne i Hercegovine ostavila su traga i na visočkom području. Tako se i arheološki lokaliteti djelomično nalaze u "opasnim zonama". U to smo se osobno uvjerili jer smo imali sreću i zadovoljstvo posjetiti lokalitete na vrhu Piramide Mjeseca do kojih se jedino može doći kroz minsko polje. Zahvaljujući našem vodiču Sanelu Silajdžiću, u kombiju EUFOR-ove novinarske ekipe našlo se mjesta i za vaše reportere. Tako smo zabilježili radove na nekoliko zanimljivih sondi na tom platou, što možete vidjeti na priloženim fotografijama.

Gostoljubivi domaćini u Visokom dočekali su već prve sezone istraživanja u Bosanskoj dolini piramida oko 150 tisuća radoznalih turista.

Razvijaju arheološki turizam

Otkrića u Bosanskoj dolini piramidi predstavljaju i značajan turistički potencijal. Tako se Visočani polako okreću arheološkom turizmu. Od motela i restorana koji nose imena po Piramidi Sunca, odnosno Piramidi Mjeseca, pa do niza suvenira s motivom piramide - privjesci, satovi, razglednice... Lokalno stanovništvo koje živi u predgrađima, na prilazima piramida, svoja je dvorišta preuredilo u parkirališta za posjetitelje, a klinci su postali turistički vodiči. Marka po marka, nešto se i na taj način može zaraditi.

Ipak, zasad se uglavnom radi o turistima-tranzitima. U večernjim satima nismo primjećivali turiste u Visokom, dok preko dana ima šarenih grupica po obroncima Plješevice i Visočice. Kako nam je rečeno, uglavnom se radi o znatiželjnicima koji navrate iz pravca mora, Sarajeva ili su, jednostavno, u prolazu. Pored putnika namjernika, istraživanja redovito organizirano posjećuju i grupe stranih vojnika stacioniranih u srednjoj Bosni, jer su vojne snage Fondaciji česta pomoć kod radova ili toliko potrebnih donacija.

Gradić od 15-ak tisuća stanovnika izrazito je urbana sredina koja se može pohvaliti brojnim kulturnim sadržajima.

Visoko... dižu i kulturnu letvicu

Kako opisati gradić Visoko u nekoliko rečenica? Dotaknimo tek generalije kako se Visoko smjestilo 30-ak kilometara sjeverozapadno od Sarajeva, a cijela općina ima oko 45 tisuća stanovnika, od kojih 15-ak tisuća otpada na gradsko područje. A potencirajmo činjenice kako Visoko ima jednu izrazito urbanu radio postaju (pored koje ima i drugi radio, a i televiziju), kino koje, čini se, normalno funkcionira, glavnu ulicu u kojoj se promet iza 19 sati zatvara i ona se pretvara u šetalište, a dio u rukometno igralište (golove koji su preko dana sklonjeni na stranu vjerojatno nitko nema namjeru ukrasti). Tu su ljubazni, raspoloženi ljudi, a atmosfera u večernjim satima je prava mediteranska - mnoštvo Visočana koji vrijeme provode u razgovoru ili opuštanju na terasama niza kafića, klubova, pizzerija i drugih ugostiteljskih objekata uzduž njihovog "Korza" i rijeke Fojnice. Hoćete li za glazbenu kulisu izabrati Pink Floyde ili neku od bosanskih sevdah zvijezdi, opet možete birati. A kad ste zadnji put čuli da, sat vremena iza ponoći, netko iz auta, u centru već opustjelog mjesta, na sav glas navija klasičnu glazbu?

Ovaj opis je pomalo jednostran, priznat ćemo, no, željeli smo raspršiti neke od predrasuda koje postoje (ta, i sami smo ih možda nosili na putu prema Visokom) i prenijeti pozitivan, gradski duh, koji ondje vlada. Potvrda navedenog u daleko većem obimu je i posjet nedalekom Sarajevu, gdje smo se kroz razgovor s nekima od stanovnika uvjerili da, promatrajući kulturnu, turističku i ugostiteljsku ponudu, nema razloga za sram.

* Reportaža je izvorno objavljena na portalu gradkarlovac.com 28. kolovoza 2006.

Preporučujemo na uvid i reportažu "Piramide i piramidalne građevine u Europi" objavljene na Kameleonu.