Što je ekološka proizvodnja?

Karlovčanin Lovro Krnić napisao je i objavio prvu knjigu iz područja ekološkog pčelarstva u Hrvatskoj, "Ekološko pčelarstvo", u kojoj, kao jedan od prvih ekoloških pčelara u Hrvatskoj, prenosi svoja iskustva i savjete. U Kameleonu objavljujemo uvodni ulomak knjige u kojem objašnjava što je ekološka proizvodnja i razloge za razvoj ekološke proizvodnje u svijetu i u Hrvatskoj:

Naslovnica prve knjige iz područja ekološkog pčelarstva u Hrvatskoj

Ekološka poljoprivreda razvila se iz biološko - dinamičke poljoprivrede još u prvoj polovici 20. stoljeća, no najveće promjene dogodile su se 80- tih godina kao reakcija na nepovoljne utjecaje snažne nekontrolirane industrijalizacije i razvoja konvencionalne poljoprivrede.

Ekološka poljoprivreda uklapa se u koncept održivog razvoja jer u ukupnom gospodarenju teži ekološki čistoj, gospodarski isplativoj, etički prihvatljivoj i socijalno pravednoj proizvodnji.

Danas je konvencionalna poljoprivreda najveći onečišćivač okoliša, pitke vode, tla i zraka.

Ekološki pčelinjak u selu Ilovac kraj Ozlja

Prelazak s konvencionalne na ekološku poljoprivredu nije lagan niti jednostavan. Potrebno je uložiti mnogo rada, steći nova znanja, neprestano upoznavati nove metode u proizvodnji, komunicirati s ostalim domaćim i stranim proizvođačima, što većina konvencionalnih poljoprivrednika teško prihvaća.

Usporedno s rastom ekološke svijesti ljudi u Zapadnoj Evropi, taj revolucionarni pokret za potrošnju i proizvodnju ekoloških poljoprivrednih proizvoda potiče i u nas razvitak ekološke svijesti te polako ali sigurno oko 2000. godine počinjemo proizvoditi i trošiti ekološke poljoprivredne proizvode, koji zadovoljavaju naše ekološke propise, a koji su potpuno usklađeni s europskim propisima, čak su i nešto stroži.

Leglo pčela, istinskih saveznika čovjeka u očuvanju prirodnog sklada i zdravlja

Visoko razvijene europske zemlje nemaju pogodnog zemljišta-okoliša za ekološku poljoprivredu, ali mi takva zemljišta i okoliša imamo na pretek.

Naša je zemlja na vrijeme ili s možda malo zakašnjenja tijekom 2001. i 2002. godine donijela Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN, 12/01.) i popratne pravilnike. U vrijeme donošenja Zakona uvidio sam da veterinarska i pčelarska struka za održavanje pčela zdravim preporučuje puno kemijskih preparata. Budući da sam već tada imao skromno ekološko znanje u proizvodnji meda i posjedovao prema zakonu ekološki i čist prostor, odlučio sam se za ekološko pčelarstvo.

Cilj je ekološkoj poljoprivredi, dakle i pčelarstvu, definiran Zakonom, zaštititi zdravlje i živote ljudi, zaštititi prirodu i okoliš i zaštititi potrošače.

Na Ekološkom OPG-u Lovre Krnića je 40 LR košnica

Izravne prednosti takve proizvodnje jesu:

- prehrambeni proizvodi nisu zagađeni pesticidima,

- proizvedeni su bez uporabe takvih organizama i proizvoda deriviranih od GMO.

Neizravne su prednosti:

- vraća ravnotežu u prirodi,

- štiti od nepovoljnog utjecaja vremenskih prilika.

Bačve s medom

U nas postoji konvencionalna, integrirana i ekološka poljoprivredna proizvodnja. Jedino je EKOLOŠKA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA zakonom određena, kontrolirana, potvrđena i certificirana od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

U prvim godinama moga ekološkog pčelarenja bilo je puno lutanja i pogrešaka zbog slabog ili nedostatnog znanja. Nije postojala gotovo nikakva literatura, a donosilac zakona nije predvidio može li se zakon potpuno provesti, jer se neka sredstva i materijali za ekološko pčelarstvo nisu mogli kupiti - nabaviti zbog jednostavnog razloga što se u nas ne proizvode, a za takva sredstva i materijale trebalo je naći adekvatnu zamjenu. Bilo je dosta poteškoća koje sam, nadam se, prevladao i sada želim to svoje iskustvo ovom knjigom prenijeti na mlađe - buduće ekološke pčelare, da im makar malo olakšam ekološko pčelarstvo i da im bude lakše ekološki pčelariti nego je to bilo nama koji smo se prvi uključili u ekološko pčelarstvo.

Spremište ekološkog meda i proizvoda od eko-meda

Ovim priručnikom nisam naravno mogao obuhvatiti sve. Vjerujem da ima i drukčijih načina i postupaka, koji su možda i bolji i praktičniji i koje bih i ja rado primijenio u ekološkom pčelarenju. Nastojao sam da postupci ekološkoga pčelarenja budu potpuno zastupljeni i zadovoljavajući, a tamo gdje nisu mogli biti onakvi kako određuje zakonska regulativa, nastojao sam pronaći adekvatnu zamjenu uz obvezatnu stručnu suradnju Nadzorne stanice i Odjela za ekološku i održivu poljoprivredu MPŠVG-a. Ovom knjigom nisam otkrio ništa novo u pčelarstvu, niti sam nešto nastojao znanstveno dokazivati, nego sam ono što je već znanstveno utemeljeno primijenio u vlastitom pčelinjaku ako sam procijenio da je to dobro i kao oprobana metoda s ekološkog stajališta.

Konvencionalni i ekološki med i pčelinji proizvodi dobri su i zdravi za ljudski organizam i zdravlje ljudi.

Brojne su prednosti ekološkog meda i ekoloških pčelinjih proizvoda nad konvencionalnim

Prednost ekološkog meda i ekoloških pčelinjih proizvoda nad konvencionalnim sljedeća je:

- ekološki med i ekološki pčelinji proizvodi proizvedeni su na prirodno čistom i ekološki zakonom odobrenom prostoru,

- ekološki med i drugi ekološki pčelinji proizvodi kontrolirani su u laboratorijima pa je isključena svaka mogućnost ostataka rezidua i u njima štetnih primjesa.

Kameleon je prilog o Lovri Krniću objavio u tiskanom izdanju 19. broja magazina od 13. svibnja 2004. godine

U usporedbi s konvencionalnim pčelarom ekološki pčelar treba uložiti puno više truda, vremena i osobito novca za ekološko pčelarenje, a rezultati ekološkoga pčelarenja dolaze kasnije nego u konvencionalnom pčelarenju. Međutim, spoznaja da proizvodimo za zdravlje ljudi bolje, novije, u svijetu i u nas već je djelomično prepoznata te bi nešto veća cijena ekološkog proizvoda - meda, trebala biti usmjerenje nama ekološkim pčelarima.

Ovu knjigu napisao sam i preporučio bih je novim mladim ekološkim pčelarima, kao i konvencionalnim pčelarima koji su odlučili prijeći s konvencionalnoga pčelarstva na ekološko pčelarstvo. Radnje i postupci opisani su po mjesecima, što ne znači da se ekološki pčelari moraju striktno pridržavati ovoga kalendara; poneke će se radnje morati obavljati i do mjesec dana ranije ili kasnije, što će ovisiti o vremenu i regiji Hrvatske u kojem ekološki pčelarimo. Mjere i radnje u većini su istovjetne kao i u konvencionalnom pčelarstvu, ali provode se s materijalima i sredstvima za ekološko pčelarstvo.

Preporučio bih budućim ekološkim pčelarima da opisane radnje, postupke te sredstva i materijale ne podcjenjuju, nego da ih po mogućnosti usavršavaju i pronalaze bolja rješenja, a sve radi unaprjeđenja ekološkoga pčelarstva na dobrobit svih ekoloških pčelara i svih ljudi koji jedu ekološki med.

Lovro Krnić je 2002. registrirao Ekološko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, među prvima u Hrvatskoj.

* Priložene fotografije su iz arhive Ekološkog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Lovre Krnića.

** Lovro Krnić pčelarstvom se bavi od 1995. godine, a 2002. registrira Ekološko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, među prvima u Hrvatskoj. Tri godine kasnije završava Pčelarsku školu i dobiva zvanje pčelar. Pčelari sa 40 LR košnica u selu Ilovac kraj Ozlja u čemu mu pomažu članovi obitelji. Sa suprugom Pavicom čest je sudionik sajmova ekološki proizvodene hrane i izvornih hrvatskih proizvoda širom Hrvatske, gdje predstavljaju bogatu paletu vlastitih proizvoda od ekološkog meda.

*** Više o Ekološkom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Lovre Krnića, o ekološkom medu i drugim proizvodima toga gospodarstva, te mogućnosti narudžbe knjige "Ekološko pčelarstvo" možete saznati ovdje.