Meksičke kamene kugle - slučaj ponovno otvoren

Predsjednik Upravnog odbora Fondacije "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" Semir Osmanagić i urednik Federalne televizije Bosne i Hercegovine Amel Baftić u Meksiku su obišli i neke od zagonetnih kamenih kugli.

Dokumentarni serijal "U potrazi za izgubljenim civilizacijama" će se emitirati na Federalnoj televiziji BiH od svibnja ove godine.

Nekoliko sati vožnje od zapadnog meksičkog milijunskog grada Gudalajare nalazi se mjesto Ahualulco.

Na centralnom mjestu u malom parku, na gipsanom postolju, je savršeno izrađena kamena kugla.

Petnaestak kilometara dalje, u izoliranom planinskom prijevoju, smješteno je još 250 pravilnih megalitnih kugli.

Fenomenom kamenih sfera u zapadnom Meksiku pozabavio se National Geographic uputivši mini-ekspediciju 1967. godine. Na prethodna čuđenja arheologa (koja je civilizacija mogla napraviti takve višetonske kugle), geolozi su odgovorili da je riječ o prirodnoj pojavi, a National Geographic je svoj članak završio riječima "slučaj zatvoren". Od tada se o ovim kuglama više nije otvarala rasprava.

Sve do danas.

Kamene kugle Meksika treba promatrati u kontekstu kugli u Kostariki i Bosni i Hercegovini. Zajedničko im je da su oblikovane u različitim veličinama, da se nalaze u izoliranim područjima u kojima nema tragova razvijene kulture, da su vrlo pravilne s minimalnim odstupanjima od sferičnog oblika, i da su koncentrirane u većem broju (Palmar Sur - Kostarika, Zavidovići – BiH, Ahualulco - Meksiko).

Objašnjenje američkih geologa svelo se na slijedeće: u utrobi vulkana Ameca, koji je udaljen 30 kilometara od lokacije kugli, stvarale su se, u dalekoj prošlosti, samo savršene kugle, koje je vulkan izbacio samo na udaljenost od 30 kilometara, a pri tome su pale na samo jedno, usko ograničeno područje...

Jesmo li i ovdje svjedoci "zabranjene arheologije"?

Kako je moguće da vulkan obrazuje samo savršene geometrijske oblike kugle bez nepravilnih kamenih oblika? Da li je moguće da ih prilikom vulkanske erupcije izbaci sve na istu udaljenost od 30 kilometara? Da li možemo povjerovati objašnjenjima da od nekoliko stotina kvadratnih kilometara potencijalnog radijusa sve kugle, njih 250, padnu samo na jedan kvadratni kilometar?

Ili je logičnije da zaključimo da je ovdje riječ o "zabranjenoj arheologiji", o nečemu što javnost ne bi trebala znati? Arheolozima bi se, naime, otvorila vrlo neugodna pitanja o porijeklu kugli, njihovim naprednim autorima iz daleke prošlosti i nepoznatoj svrsi.

Nažalost, tijekom 20. stoljeća, velika većina kugli je uništena u nerazumnim eksplozijama lokalnih stanovnika koji su čuli da se u centru kugli nalaze dijamanti i zlato. Danas se ova vrlo važna arheološka lokacija ne nalazi pod brigom države niti je upisana na turističke karte.

No, to nije spriječilo dvočlani bosansko-hercegovački tim da nakon višesatnog planinskog pješačenja pronađe njihovu lokaciju i pripremi je za predstavljanje široj javnosti.