Tajne piramida u Monte Albanu i Tuli

Bosansko-hercegovački dvojac u sastavu Semir Osmanagić i Amel Baftić je posjetio drevne gradove središnjeg Meksika u svojoj "Potrazi za izgubljenim civilizacijama". Dokumentarni serijal će se emitirati na Federalnoj televiziji BiH od svibnja ove godine.

Semir Osmanagić u Monte Albanu

Službena povijest tvrdi: piramide u Tuli su bile sjedište Tolteka, Olmeci su gradili prve visoke stepenaste piramide u drevnom Meksiku, a veličanstveni piramidalni kompleks u Monte Albanu djelo je Zapateka.

Prava istina je da mi ne znamo tko je, kada i kako izgradio ove piramide.

Snimatelj Amel Baftić na djelu

Aztečka riječ "Toltek" u prijevodu znači "čovjek znanja". Zabluda današnje povijesti je misliti da je ovo bio narod koji je živio od 8. do 12. stoljeća i onda tajanstveno nestao.

Oni su duhovno jezgro koje je prisutno već tisućljećima kroz sve drevne kulture Meksičkih prostora te gradove kao što su Teotihuakan, Monte Alban, Palenke ili Tula, kroz sakralnu geometriju, kozmičku arhitekturu, astronomiju, matematiku...

Meksičke piramide pune su nerazjašnjenih tajni

Drevna Tula se prostirala na 15-ak kvadratnih kilometara i imala je 40 tisuća stanovnika. Gradom su dominirale tri piramide. Vanjski zidovi su bili obloženi zlatom, srebrom, koraljima, školjkama i raznobojnim perjem (simbol za "pernatu zmiju").

Tolteci su svoje impresivne kipove zvali "Atlantiđani"

Na vrhu piramide su kolosalne skulpture ratnika koje su zvali "Atlantiđani". Naime, za sebe su tvrdili da su daleki potomci velike civilizacije s istoka. Kamene statue su uglavnom uništene osim nekoliko koje su vraćene na vrh piramide. Tamo su, prije tisuću godina, služile kao stupovi nosači hrama/opservatorije.

Antropološki muzej u Mexico Cityu je najimpresivniji te vrste u svijetu

Sedamdeset kolosalnih kamenih glava, težine do nekoliko desetina tona, pronađene na obali Meksičkog zaljeva bile su znak da arheolozi postave tezu o postojanju takozvane kulture Olmeka. "Takozvane", jer su je nazvali po ljudima koji su tu živjeli u doba kada je Hernan Kortes osvajao Meksiko. A ti Olmeci nemaju nikakve veze s pravim autorima kamenih glava - drevnim historijskim narodom Ši, koji su tu živjeli barem tri i pol tisuće godina prije dolaska španjolskih konkvistadora.

Kamena glava koja pripada tzv. civilizaciji Olmeka, "majci svih kasnijih kultura u Srednjoj Americi"

Debele usne. Široki, plosnati nosevi. Okrugle glave. Tipični afrički (etiopski) crnci. Arheolozi pretpostavljaju da su ove glave predstavljale njihove prve kraljeve. Na glavama im je bio šljem (ratnički? kozmički?).

Otkuda crnački kraljevi na ovim prostorima prije četiri tisuće godina? Zar nisu prvi stanovnici došli iz Sibira kako nas moderna arheologija uči?

Astronomske opservatorije Monte Albana svjedoče o kozmičkim uzletima civilizacije Zapoteka ("naroda s oblaka"

Magija veličanstvenoga Monte Albana započinje s nekoliko desetina kolosalnih stepenastih piramida. Nastavlja se lokacijom ovog građevinskog kompleksa smještenog na planinskom vrhu koji je poravnan do savršenstva, slično kao plato za piramide u Gizi. Naravno, priča je poznata da nije bilo pomoći kotača, zaprežnih životinja ili metalnih alata da bi se izravnalo 55 akri terena.

Slijedi misterija kamenih blokova i stela teških po nekoliko desetina tona i način na koji su oni prebacivani na planinski vrh prije nekoliko tisuća godina.

Ostaci monolita s drevnim crtežima i "hijeroglifima"

Zatim "hijeroglifi" koji su i danas nerazjašnjeni, a porijeklo im je zajedničko s onim od Maja, čija je teritorija službeno otpočinjala nekih 500 kilometara na istok.

Tu su i originalni kameni blokovi, inače stari koliko i ovaj "Grad", koji na sve četiri strane prikazuju uklesane likove s negroidnim antropološkim crtama (!?).

Lokacija piramida Monte Albana savršeno odgovara osi sjever-jug. Izuzev jedne građevine nazvane astronomskom observatorijom koja ima oblik strijele i pozicionirana je pod kutom od 45 stupnjeva. Vrh observatorije pokazuje tačno na zvijezdu Alnilam, koja je centralna zvijezda Orionovog pojasa.

Piramide su posvuda u svijetu predmet istraživanja znanstvenika, ali i odredište radoznalih turista

Konvencionalna arheološka teorija se našla pred čudom kako da objasni Monte Alban. Zašto je ovo mjesto izabrano za takav građevinski kompleks? Prilazi su mu vrlo strmi, čak i opasni za penjanje. Nema izvora vode. Nikad nije korišten za stanovanje. Nema vojnu svrhu. U blizini nema građevinskog materijala korištenog za izgradnju veličanstvenih piramida.

Nakon nekoliko godina istraživanja američki arheolog Richard Blanton priznaje: "Mi zaista ne znamo zašto je Monte Alban izgrađen i kada."