Beranska piramida i misterija "Šudikovskog kvadra"

Kameleon prenosi napise i snimke Milije Pajkovića iz Berana u Crnoj Gori o malo poznatim ostacima tamošnje (pra)povijesti, "piramidi" s Bihora i zagonetnom kamenom Kvadru pronađenog na mjestu kasnijeg manastira Šudikova iz Berana. Opisana crnogorska piramida podsjeća na slične kamene humke (tumule ili tumuluse) u kraškim područjima Hrvatske i Bosne i Hercegovine. No Šudikovski kvadar još je veća nepoznanica i izazov za (daljnja) znanstvena istraživanja...

Strane piramidalnog suhozida su duge 50 metara, vrh ima površinu 8 puta 8 metara, a osnova je duga 200 metara.

Beranska piramida

Evo fotografije Beranske piramide! Strane su duge 50 metara, vrh je 8 puta 8 metara, a osnova 200 metara. Radi se o suhozidu, ponegdje u stanju urušavanja.

Pripada beranskoj opštini i udaljena je od grada 40 kilometara. Nalazi se na Bihoru - veoma blizu granici sa Srbijom.

Beranska piramida ili prailirski humak (tumul)?

Iz priloženog, zaključujem da je upotrijebljeni kamen formiran ljudskom rukom (tesan, što se može vidjeti na pojedinim snimcima).

Objekat ("piramida") je dosta obrušen. Iz kazivanja mještana, dugo vremena su se penjali na "piramidu" te tako deformisali pravu formu zidane piramide. Kamena ovog tipa nema u prečniku od nekih 150 kilometara, a navodno je donesen s prostora iz okolice Raške.

U okolici "piramide" nalazi se još zanimljivih kamenih građevina sačinjenih ljudskom rukom.

Misterija "Šudikovskog kvadra"

Izvan dvorišta beranskog Muzeja, na zapadnoj strani, na parkingu, leži kamena gromada dimenzije 95 puta 88 puta 54 centimetra - Šudikovski kvadar!

Vjekovima je ona ležala na mjestu gdje je docnije izrađena jedna od beranskih svetinja, Manastir Šudikova, poznat po prosvjetiteljskom radu njegovih monaha i svještenika, a udaljen svega 3 kilometra od današnjih Berana!

Daleke 1925. godine iskopan je Kvadar i prenesen u dvorište Manastira Đurđevi stupovi, koji se nalaze nedaleko od grada. Kada je u zgradu nekadašnje prve škole u beranskom kraju useljen Muzej, Kvadar se našao u izložbenom dijelu.

Kvadar je iskopan 1925. godine na mjestu kasnijeg manastira Šudikova kraj Berana.

Međutim, putešestvije Kvadra se nastavilo i on se, onog trena kada je zgrada Muzeja postala manastirski konak, obreo na sadašnjem mjestu, na domak zgrade Muzeja (priloženi snimci).

O tome sam pisao u nekim glasilima u Crnoj Gori i upoznao sa stanjem neke ljude iz ovog kraja, koji treba da se pozamisle nad sudbinom Kvadra.

A o Kvadru su pisali i Dušan Vuksan u listu "Lovćenski odjek", i to iste godine kada je pronađen (1925-te), Dragiša Boričić, Ljubiša Stanojević, dr. Ivan Puzić, dr. Vladimir Ćorović, dr. Danilo Barjaktarević, Vučić Guberinić i mnogi drugi.

Prema Vučiću Guberiniću kameni kvadar je ispisan starodrevnim pismom viničicom.

Tumačenje znakova, koji su uklesani veoma vješto, na tri strane Kvadra su različita. Dr. Danilo Barjaktarević ih je pročitao kao "sij jaki i sveti lik hrama Bogorodice", što bi pod uslovom da je tačno, sasvim isključilo veliku starost Kvadra.

Vučić Guberinić, profesor u Beranama, inače dipl. inž. elektrotehnike, u svojem djelu "Bihor i Bileća" dao je veoma smjelo pojašnjenje natpisa i smatra da je ispisano pismom vinčicom!

Općina Berane se nalazi na sjeveroistoku Crne Gore.

A na Kvadru piše "um dal umčosti" i "ištem li pokuda" i sve to se može čitati s obje strane!

Dakle, još u vrijeme neolita naši preci su bili pismeni, i ne samo to, nego su znali za zakon i priznavali Sud! S jedne strane Kvadra stajao je optuženi, a s druge Sudija, a da li se to radilo u nekom zatvorenom prostoru, ili na otvorenom može jedino objasniti dalje iskopavanje na prostoru gdje je Kvadar i pronađen.

Sam naziv Šudikova navodi na takvu pomisao, jer šudik jeste sudija, a Šudikova mjesto gdje se sudi.

Bez obzira na sva tumačenja, sasvim je sigurno da su Prasloveni, odnosno Prailiri obitovali na ovim... prostorima...

Šudikovski kvadar danas je neprilično "izložen" pod vedrim nebom.

Zato je i ovo jedan od vidova bitke da se Šudikovski kvadar postavi u središni dio Muzeja, u galeriji, i da naučnici iz vaskolikog svijeta, a uz njih i svi ostali znatiželjnici i, naravno, turisti, pohrle u Berane i uvjere se u tačnost ovih navoda!

A svi mi koji umijemo i možemo pohvatati pokidane konce naše praistorije, na bilo koji način, ali naravno prevashodno na onaj zasnovan na naučnim činjenicama, utemeljen na pravom istraživanju, trebamo svijetu predočiti sva ta saznanja, a ne čekati, kao svih ovih vjekova, da nam nedobronamjerni "istraživači" kroje sudbinu i predstavljaju onako kako to njima odgovara!

* Napis "Beranska piramida" Milije Pajkovića je izvorno objavljen na službenoj web-stranici Fondacije "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" 18. rujna 2008. Napis "Misterija "Šudikovskog kvadra"" istog pisca je pripremljen za objavu u istoj rubrici "Iz mog ugla", a za potrebe objave u Kameleonu je neznatno skraćen. Priložene fotografije je snimio pisac napisa, a veći izbor fotografija o Beranskoj piramidi nalazi se na webu Fondacije.