Piramide u Kini

Osnivač Fondacije "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" Semir Osmanagić boravio je ljetos u 10-odnevnoj posjeti kineskoj provinciji Shaanxi gdje je obišao najveće piramidalne građevine od ukupno oko 200 koliko ih tamo ima. Te su građevine još velika nepoznanica izvan Kine, no kineske piramide/mauzoleji se ipak polako otvaraju svijetu.

Ovaj napis u Kameleonu slijedi napis popraćen snimkama "Piramide u Kini (2. dio)".

Mauzolej Maoling – četverostrana piramida s platoom na vrhu i pravilnom orijentacijom prema stranama svijeta.

Sličnosti kineskih i bosanskih piramida

Tijekom posjete Kini Semir Osmanagić se susreo s vodećim kineskim arheolozima. U razgovoru s direktorom Arheološkog instituta provincije Shaanxi profesorom Jiao Nanfengom dogovorena je suradnja Instituta i Fondacije na istraživanju bosanskih i kineskih piramidalnih građevina.

Jedna od 200 piramidalnih građevina u Shaanxi provinciji.

Direktor nacionalnog Povijesnog muzeja Shaanxi koji se nalazi u 8-milijunskom gradu Xi’anu profesor Cheng Jian Zheng, najavio je učešće na Prvoj međunarodnoj naučnoj konferenciji (ICBP) o Bosanskoj dolini piramida, koja će se održati od 25. do 30. kolovoza 2008. u Sarajevu. Profesor Cheng je pokazao poseban interes u vezi starosti Bosanske piramide Sunca.

S direktorom Nacionalnog povijesnog muzeja Shaanxi profesorom Cheng Jian Zhengom.

Vodeći arheolog u impresivnom Mauzoleju Han Yang Ling, gdje se nalazi najveća piramidalna građevina u Kini, na zapadu poznata kao "Bijela piramida", profesor Cao Fa Zhan, otkrio je detalje s arheološkog iskopavanja tunela ispod piramide, odnosno, mauzoleja.

Mauzolej Han Yan Ling, najveća piramidalna građevina u Kini.

Utvrđena je sličnost u pravilnoj geometriji i orijentaciji prema stranama svijeta bosanskih i kineskih piramidalnih struktura koje su, u oba slučaja, prekrivene zemljom i vegetacijom već duže razdoblje.

Muzejska maketa Mauzoleja Han Yan Ling.

Također, podzemni tunelski kompleks ispod Bosanske doline piramida ima bočne prolaze koji su zatvoreni blokovima pješčenjaka, dok su kineski bočni tuneli zatvoreni zidovima od cigli.

Osmanagić s direktorom Arheološkog instituta Shaanxi provincije profesorom Jiao Nanfengom.

Kineski stručnjaci su pozvali Semira Osmanagića u novu radnu posjetu arheološkim lokacijama, zajednički rad i korištenje njihovih iskustava u razvoju arheološkog turizma.

Satelitske snimke nepobitno dokazuju postojanje piramidalnih uzvišenja u Kini.

Oko 200 piramida u središnjoj Kini

Među tisućama piramidalnih građevina koje se nalaze u obje Amerike, Africi, Europi i Aziji svakako su za vanjski svijet najmisterioznije kineske piramide. Zahvaljujući šturim izvještajima u nekoliko knjiga objavljenih u Europi i SAD u posljednja dva desetljeća, te satelitskim snimcima koji su danas dostupni, može se zaključiti da geometrija piramida i pravilna orijentacija postoji u slučaju više od 200 uzvišenja razbacanih širom središnje kineske provincije Sheensi.

U posljednja dva desetljeća u nekoliko knjiga objavljenih u Europi i SAD-u nalaze se šturi zapisi o kineskim piramidama.

Ono što nedostaje su rezultati istraživanja kineskih arheologa i cjelovitiji geo-arheološki izvještaji s terena. To je bio dovoljan razlog za moj desetodnevni boravak u Kini u srpnju 2008. godine, obilazak najznačajnijih lokacija i razgovor s vodećim istraživačima ovih građevina.

Arheološki i geološki izvještaji o istraživanjima piramida u Kini od strane kineskih stručnjaka još su uvijek velika nepoznanica za ostatak svijeta.

Fotografija američkog pilota iz 1945. godine koja prikazuje jedno od piramidalnih uzvišenja u blizini grada Xi’an otvorila je raspravu o postojanju kineskih piramida i njihovim ogromnim dimenzijama. Prve procjene veličine ove građevine, koja je popularno nazvana "Bijela piramida", su govorile o visini između 300 i 600 metara što bi daleko nadmašilo visinu Bosanske piramide Sunca ili Keopsove piramide. Naknadne provjere su potvrdile neosnovanost te tvrdnje.

Ograničena istraživanja kineskih piramida traju već nekoliko posljednjih desetljeća.

Opći zaključak u vezi službenog, državnog arheološkog pristupa ovim strukturama bio bi slijedeći: do sredine 1970-ih godina odvijala su se povremena i manja arheološka istraživanja. Sredinom 1970-ih započinje se sa nekoliko velikih projekata čije je rezultate i obim unaprijed odredila kineska Vlada. Početak trećeg tisućljeća donio je još značajnije otvaranje kineskih kulturnih i arheoloških ustanova prema svijetu (Njemačka, Japan, ali i SAD i Velika Britanija) i završetak nekoliko izuzetnih arehološko-muzejskih kompleksa kojima gotovo da nema premca u svijetu.

Da li su sve prepreke pale u pogledu opsega istraživanja? Nisu.

"Bijela piramida" na snimci američkog pilota iz 1945. godine.

Maoling: piramida i(li) grobnica

Xi’an (Ši-an) je 8-milijunska prijestonica velike kineske provincije Shaanxi (Šan-ši). Tijekom posljednja dva i pol tisućljeća Xi’an je bio i sjedište nekoliko kineskih dinastija u trajanju od ukupno 1062 godine. Uz Xi’an glavni gradovi su bili i Beijing (Peking), Luoyang, Kaifeng, Hangzhou i Nanjing i iz njih je vladalo ukupno 13 dinastija: Zhou (Džou), Qin (Čin), Han, Sui, Tang, Ming i druge. Iz Xi’ana je u drevna vremena polazio "Put svile" koji je završavao u Perziji i Mediteranu. U Srednjem vijeku dvomilijunski Xi’an je bio najveći i najuređeniji grad na svijetu.

Piramidalna građevina s 4 troukutaste stranice, platoom na vrhu i pravilnom orijentacijom prema stranama svijeta, poznata kao "Maoling Mauzolej vladara Wudija iz dinastije Zapadni Han", danas je potpuno obrasla gustim rastinjem. Na vrhu je hram do kojeg vodi stubište.

Xi’an je smješten u središtu plodnog Guanzhong platoa koji je dugačak 360 kilometara. Na tom mjestu se klima u Kini mijenja: od hladnog sjevera ka toplom jugu. Godišnja doba su vrlo izražena. Grad okružuju četiri rijeke. Ovaj izuzetan položaj Xi-ana je, po svemu sudeći, bio presudan za još jednu osobitost: najveću koncentraciju piramidalnih građevina u Aziji.

Pogled na Maoling mauzolej iz drugog ugla.

Četrdesetak kilometara zapadno od Xi’ana, uz obale rijeke Wei, nekoliko je desetina uzvišenja u obliku piramida koje su u potpunosti prekrivene zemljom i rastinjem.

Piramidalna građevina od cigle i gline, poznata kao "grobnica generala Huo Qubinga iz 117. godine prije nove ere".

Prema službenim tumačenjima kineskih arheologa i dostupnoj literaturi (Shaanxi Provincial Archaeological Institute, Shaanxi Tourism Press, Cultural Relics Press, Shaanxi Provincial Museum of History) ove piramidalne građevine predstavljaju grobnice vladara i velikodostojnika dinastije Zapadni Han.

Ova građevina je zidom odvojena od prilaznog kompleksa i na njoj se ne vrše istraživanja.

Peti vladar dinastije Han bio je imperator Wudi Liu Che i, prema službenom objašnjenju, sahranjen je u piramidalnoj građevini koja je poznata pod nazivom Mauzolej Maoling. Wudi je vladao neuobičajeno dugo: ukupno 54 godine i to od 157. godine prije nove ere. U literaturi se može naći tvrdnja da je Han Wudi započeo gradnju svoga Mauzoleja druge godine po dolasku na prijestolje i da je izgradnja trajala 53 godine. Za to vrijeme se odvajala trećina ukupnog nacionalnog prihoda za gradnju grobnog zdanja. Dinastija Zapadni Han se tada nalazila u razdoblju gospodarskog napretka.

Međutim, u blizini su nađeni deseci velikih kamenih blokova...

Današnje dimenzije ove piramidalne strukture su slijedeće: visina 46.5 metara sa ravnim platoom na vrhu, čija je dužina 29,5 metara u smjeru zapad-istok, odnosno 35,5 metara u smjeru sjever-jug. Opseg građevine na dnu je 960 metara i zauzima površinu od 54.540 četvornih metara. Ova pravokutna građevina je pravilna piramida sa četiri trokutaste stranice i orijentacijom prema stranama svijeta.

... od kojih su neki umjetnički prikazi različitih životinja.

Ujedno, ovo je najveća piramidalna građevina koju kineski arheolozi pripisuju dinastiji Zapadni Han. Tvrdi se, naime, da je ukupno devet imperatora sahranjeno u kolosalnim piramidalnim strukturama, dok preostale dvije piramide velikih dimenzija nemaju imperatore (?). Svih jedanaest piramida je građeno kombinacijom cigle i gline.

U široj okolici Maoling mauzoleja pronađeni su deseci tisuća komada pokretnog arheološkog materijala: glinene statue, životinje i predmeti i alati za dnevnu upotrebu.

Uz njih je nekoliko desetina manjih piramida za koje se tvrdi da su grobnice supruga imperatora, prinčeva, princeza i generala. Njihova gradnja je znatno skromnija: materijal je isključivo glina i blato. Geometrija je istovjetna: četverostrane piramide s pravilnom orijentacijom i kvadratnim ili pravokutnim platoom na vrhu.

Ove piramidalne građevine, odnosno mauzoleji, su smješteni pravocrtno na sjevernoj obali rijeke Wei u dužini od 40 kilometara.

Osmanagić o Maoling mauzoleju: "Nisu vršena iskopavanja ispod piramide/mauzoleja. Nisu pronađeni ulazi iznad zemlje. Nisu otkriveni prolazi ispod zemlje koji vode u piramidu. Grobnica vladara Wudija nije otkrivena u unutrašnjosti piramide."

Uz Maoling mauzolej, u široj okolini piramide, do sada su pronađene desetine tisuća komada pokretnog arheološkog materijala: glinene statue, skulpture životinja, predmeti i alati za dnevnu upotrebu. Prema zapisima iz vremena imperatora Wudija u okolini piramide je prije 2.100 godina živjelo oko 270.000 ljudi, a za mauzolej se dnevno brinulo 5.000 ljudi.

Mauzolej Maoling navodno je dao sagraditi vladar Wudi Liu Che iz dinastije Han u 2. stoljeću prije nove ere.

Nisu vršena iskopavanja ispod piramide/mauzoleja. Nisu pronađeni ulazi iznad zemlje. Nisu otkriveni prolazi ispod zemlje koji vode u piramidu. Grobnica vladara Wudija nije otkrivena u unutrašnjosti piramide. U monografiji "Xi’an, One of the Four Ancient Capitals of the World" (izdavač: Shaanxi Tourism Press) stoji slijedeće: "Kada je 30-ih godina 20. stoljeća američki pilot fotografirao uzvišenje Maoling, mislio je da je otkrio "piramidu" u Kini." Nekoliko činjenica ukazuje da je ovaj navod najvjerovatnije netočan.

Piramida/mauzolej Maoling visoka je 46.5 metara i ima ravni plato na vrhu, a trokutaste stranicu su joj orijentirane prema stranama svijeta.

Naime, američki pilot koji je snimao piramidu je vojni pilot koji je fotografiju napravio 1945. godine, a ne 30-ih godina, i o tome je kasnije obavijestio lokalne novine u Arizoni. Također, na toj fotografiji je vidljivo da oko piramide nema drugih objekata, a Maoling je okružen s nekoliko piramidalnih uzvišenja u blizini. Najupečatljivije takvo uzvišenje pravilne geometrije je poznato kao "grobnica generala Huo Qubinga". Riječ je o pravilnoj piramidi čije su četiri strane orijentirane prema stranama svijeta. Jedna od najčešće korištenih fotografija na internetu je upravo vezana za ovo uzvišenje koje je prije 20-ak godina bilo još prilično golo, sa sadnicama zimzelenog drveća.

Jedanaest najvećih piramida koje se pripisuju razdoblju vladavine dinastije Han je građeno kombinacijom cigle i gline. No u blizini je mnoštvo velikih kamenih blokova.

Zaključak nakon posjete ovoj arheološkoj lokaciji: riječ je nesumnivo o dvije čvrste piramidalne građevine koje posjeduje sve geometrijske osobine piramida. Na žalost, ove građevine nisu arheološki istražene, jer još nema dozvole vladinih tijela. Na nekoliko okolnih piramidalnih uzvišenja, građenih materijalom slabije kakvoće, vršena su iskopavanja koja su pokazala prisustvo mnoštva arheoloških nalaza koji pripadaju dobu imperatora Wudija.

Umjetnički prikaz vladara Wudija s piramidalnm uzvišenjem u pozadini.

Piramida, mauzolej i terakota vojnici imperatora Qina

Prije 2.200 godina sedam kineskih provincija je ujedinio imperator Qin (Ćin) i tada otpočinje suvremena povijest najbrojnije svjetske države. Qin je uveo zajedničku valutu, započeo gradnju velikog kineskog zida te izgradnju svog grobnog kompleksa.

Piramida/mauzolej vladara Qina ima dimenzije 350 puta 345 metara. Visina joj je, prema službenim tumačenjima, između 43 i 87 metara, ovisno o tome što se smatra osnovicom.

Prema tvrdnji kineskih arheologa, središnji objekt grobnog kompleksa je mauzolej imperatora. Mauzolej je, geometrijski gledano, pravilna četverostrana piramida sa trokutastim stranicama. Na vrhu je pravokutni plato. Stranice su savršeno orijentirane prema stranama svijeta. Današnje dimenzije su 350 puta 345 metara. Visina je, prema službenim tumačenjima, između 43 i 87 metara, u zavisnosti od metode mjerenja. Kako tvrde službeni izvori, u doba gradnje izvorna visina je prema dokumentima iz toga doba bila 50 zhanga ili 120 metara. Na upit gdje se čuvaju ti "autentični dokumenti" nije bilo odgovora. Površina mauzoleja, odnosno piramide je 2,13 kilometra četvorna. Arheolozi tvrde da se piramida sastoji od tri stepenaste terase.

Površina mauzoleja, odnosno piramide je 2,13 kilometra četvorna, a navodno se sastoji od tri stepenaste terase.

Čitava piramida je prekrivena zemljom i vegetacijom. Posljednjih nekoliko desetljeća intenzivno su zasađivani šipak i bor. Prema tvrdnjama vodiča "bor i šipak su takođe bili zasađivani u doba kada je imperator Qin obložio svoj mauzolej zemljom i vegetacijom." U razgovoru s direktorom Arheološkog instituta provincije Shaanxi profesorom Jiao Nanfengom na moj izravan upit o ovoj teoriji odgovorio mi je da je ona netočna i da ne postoje dokumenti koji bi potvrđivali tezu da je imperator oblagao piramidu zemljom i vegetacijom.

Većina velikih kineskih piramida je građena od cigle i kamena (granita) tako da je za pretpostaviti da je i ovdje isti slučaj.

Prema tvrdnjama s lica mjesta, mauzolej imperatora Qina je smješten "30 metara ispod površine zemlje, a unutar teku rijeke otrovne žive". Profesor Nanfeng je, kao vodeći kineski arheolog, i tu tvrdnju negirao. U muzejskim materijalima stoji tvrdnja da se nisu vršila istraživanja glavne piramide te da je "grobnica nedirnuta". Materijal za gradnju ove građevine je glina. U sklopu muzejskog kompleksa prikazani su arheolozi koji vrše sondažna bušenja i koji su navodno udarili u sloj granita unutar piramide.

Čitava piramida je prekrivena zemljom i vegetacijom. Posljednjih nekoliko desetljeća intenzivno su zasađivani šipak i bor.

Većina velikih kineskih piramida je građena od cigle i kamena (granita) tako da je logično za pretpostaviti da je ovdje isti slučaj. Nepodudarenje između službenih objašnjenja, muzejske literature i izjava arheologa je ovaj put bila uočljiva. Ono što se pouzdano zna je da grobni sarkofag imperatora nije pronađen u piramidi. U široj okolini piramide imperatura Qina pronađeno je pravo bogatstvo arheološkog materijala. Grobni kompleks se proteže na površini od 56 četvornih kilometara (vanjski zid).

Najznačajniji nalaz na području piramide/mauzoleja je 8.000 terakota vojnika zakopanih ispod površine zemlje, koji privlače brojne turiste.

Nesumnjivo je da je najznačajniji nalaz 8.000 terakota vojnika zakopanih ispod površine zemlje koji su postali svjetska senzacija i privlače stotine tisuća turista. Intrigira da su vojnici okrenuti prema piramidi. Bilo bi logičnije očekivati da oni čuvaju grob imperatora i da su okrenuti ka vanjskoj opasnosti. Dogovoreno je s kineskim stručnjacima da se oni uključe u istraživanje bosanskih piramida, a stručnjaci Fondacije u rad na kineskim piramidama.

Devedeset kilometara sjeverozapadno od Xi’ana nalazi se Qianling, piramidalno brdo koje se ističe na čitavom Guangzhong platou.

Piramidalni kompleks imperatorice Wu

Devedeset kilometara sjeverozapadno od Xi’ana nalazi se Qianling, dominantno brdo čitavog Guangzhong platoa. Visina mu je 1470 metara iznad razine mora, a oblik kupast. Iz velike daljine podsjeća na piramidu jednom nepravilnom trouglastom stranom. Ispred njega su dva kružna uzvišenja podjednake visine na čijim su vrhovima promatračnice. Ovaj prirodni kompleks iskoristili su vladari dinastije Tang za svoje posljednje počivaliste: imperator Gao Zong i prvi kineski ženski vladar, imperatorica Wu Zetian (624-705 A.D.). Kineski arheolozi danas nazivaju ovu oblast mauzolejom Qianling.

Unutar sjevernog vrha brda navodno se nalaze tijela kineskog carskog para s kovčegom. Kineski arheolozi tvrde da je to jedini mauzolej dinastije Tang koji nije opljačkan.

Prema tvrdnjama kineskih arheologa unutar sjevernog vrha brda nalaze se tijela kineskog carskog para s kovčegom. Ovo je, navodno, jedini mauzolej čitave dinastije Tang, koja je imala 18 imperatora, a koji nije opljačkan.

Prilaz piramidi je dugačak 63 metra i 4 metra širok, a sastoji se od 2.500 pravokutnih kamenih blokova poredanih u 42 nivoa, koji su dugački po 1,5 metar.

Literatura detaljno opisuje prilaz mauzoleju: "Zemljani slojevi koji prekrivaju prilaz grobnici su netaknuti od doba dinastije Tang. Prilaz je dugačak 63 metra i 4 metra širok, a sastoji se od 2.500 pravokutnih kamenih blokova koji su dugački po 1,5 metar. Ukupno su 42 kamena nivoa od ulaza s površine do same grobnice. Kameni blokovi su povezani željeznim spojnicama, a prostor između njih je zaliven tekućim željezom. Stoga ova grobnica nikada nije otvorena." Ovako detaljan opis je u suprotnosti s tvrdnjama u nastavku: "Na Qianling mauzoleju nisu vršena iskapanja zbog tehnološke prirode. Bojazan je da vrijedno kulturno nasljeđe neće biti sačuvano na odgovarajući način. Razvojem nauke i tehnologije i činjenicom da nacija postaje sve snažnija i razvijenija, sigurno je da će i podzemna palača biti otvorena i prikazana svijetu kao deveto svjetsko čudo."

Na prilazu mauzoleju nalaze se dva četverokutna stupova. Prvi je visok preko 8 metara i težak 98,5 tona.

Na prilazu mauzoleju nalazi se par četverokutnih stupova. Prvi je visok preko 8 metara i težak 98,5 tona. U jednom komadu je prevežen i podignut uspravno. Nema nikakvih znakova na njemu. Drugi je nešto niži s visinom od šest metara i ima oko 6.000 površinski ispisanih znakova i iz doba je sina imperatorke Wu. Ne postoji dokumentacija koja bi mogla objasniti porijeklo ovih stupova.

U široj okolini mauzoleja, na površini od 40 četvornih kilometara, nalazi se 17 piramidalnih građevina pravilne geometrije i orijentacije prema stranama svijeta.

U široj okolini mauzoleja, na površini od 40 četvornih kilometara, nalazi se 17 piramidalnih građevina. Geometrijski oblik im je pravilan, s četiri trouglaste strane, platoom na vrhu i orijentacijom prema stranama svijeta. Materijal od kojeg su građene je slabije kakvoće: nepečena cigla, glina i blato. Sve su prekrivene niskim slojem zemlje i žbunolikim rastinjem. Pet građevina je ispitano i u njima se nalazi arheološki materijal koji pripada vremenu imperatorke Wu.

* Napis (ovdje neznatno izmijenjen) je izvorno objavljen na službenoj web-stranici Fondacije "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" u 4 dijela, 26. i 28. srpnja, te 6. i 7. kolovoza 2008., pod naslovom "U posjeti kineskim piramidama" i "Piramida, mauzolej i terakota vojnici imperatora Qina" (3. dio). Uvodni dio je objavljen na istoj stranici 28. srpnja 2008. pod naslovom "Kineske piramide/mauzoleji se otvaraju svijetu". Na spomenutim stranicama može se vidjeti više snimaka kineskih piramida.