Kamene kugle širom Bosne i Hercegovine

Zaraza otkrivanja i štovanja kamenih kugli proširila se Bosnom i Hercegovinom tek unazad četiri godine, a već ih je zabilježeno stotinjak u svim krajevima zemlje. Dapače, dio ih se nudi turistima na razgledavanje, a oni se dive savršenim kamenim loptama koje i dalje skrivaju brojne nepoznanice. No, pustolovina je tek započela...

Premda je o postojanju kamenih kugli u Bosni i Hercegovini javnost povremeno izvještavana već destljećima, njihovo sustavno istraživanje započelo je tek u jesen 2004. godine pod vodstvom Semira Osmanagića. Poticaj istraživanju došao je, pak, od njegovog prijatelja Bojana Zečevića, a pridružili su im se Ahmed Bosnić i Jovo Jovanović. Ova je četvorka u narednih nekoliko mjeseci obišla brojne kamene kugle širom Bosne i Hercegovine.

Članak "Večernjeg lista" iz 2002. o kamenoj kugli iz naselja Ponikve kraj Vareša
(foto: Goran Majetić)

Tu je istraživačku pustolovinu opisao Semir Osmanagić u knjizi "Bosanska piramida Sunca", objavljenoj i na web-stranici Alternativna historija. Osmanagić je, inače, prije oblikaska nalazišta kamenih kugli u BiH posjetio njihova brojna nalazišta u Kostariki i Meksiku. Bojan Zečević obišao je neka nalazišta kamenih kugli u Tunisu i Turskoj. Kamenih kugli ima diljem svijeta (mnogi krivo pretpostavljaju da je riječ o vrlo rijetkim nalazima!), no o nalazištima izvan granica Bosne i Hercegovine, kao i o podrijetlu, odnosno načinku postanka kamenih kugli, pa i onih u BiH, internetski magazin Kameleon pripremio je zasebnu reportažu "Zagonetke kamenih kugli širom svijeta".

Semir Osmanagić i Jovo Jovanović s vlasnikom zemljišta u selu Trn kraj Banja Luke gdje su pronađene kugle promjera 1 metar
(izvor: alternativnahistorija.com)

Uglavnom, određenog znanja i iskustva u vezi kamenih kugli imalo je svo četvero istraživača u BiH, a s obilaskom su počeli u sjeverozapadnim dijelom Bosne. Semir Osmanagić o tome piše: "U selu Trn, nedaleko od Banja Luke, susreli smo se sa Čedom Tešanovićem. On je prije nekoliko godina kopao temelje za kuću i na dubini od 4-5 metara je pronašao dvije kamene kugle promjera 30-40 cm. Bile su glatke, "teže od kamena" kako reče, a radnici su ih bacilli u temelje i zabetonirali. Stotinjak metara poviše pronašli smo ostatke kamenih kugli smještene uz kuću Milorada Dakića. Kugla je podijeljena na dvije polovine, pravilnog je oblika, promjera oko jednog metra.

Semir Osmanagić pored jedne od 8 kamenih kugli u Teočaku
(izvor: alternativnahistorija.com)

U sjevernoj Bosni, u selu Teočak se nalazi osam kamenih kugli. Pravilnog su oblika, ali im površina nije glatka. Fino su obrađene, ali nedostaje onaj zadnji korak poliranja. Materijal je granit. U kasnijoj fazi na nekim kuglama su izdubljene rupe. U blizini Vareša u srednjoj Bosni, u selu Ponikve, stoji četverotonska izdužena kugla. Pronašao ju je Radovan Puskić 1970. u Javorničkom potoku ispod korijenja oborenog bora. Kugla se nalazi na postolju ispred njegove kuće koja je ujedno i ugostiteljski objekat pod nazivom "Kugla". Po sastavu nalikuje onoj u Trnu – magmatska stijena.

Kugla u selu Ponikve kraj Vareša od magmatskog kamena
(izvor: alternativnahistorija.com)

Dvadesetak kilometara od Kaknja u srednjoj Bosni, u malom selu Zlokuće nalazi se nekoliko kamenih magmatskih kugli (identični materijal kao u Trnu i Ponikvama). Na malom desetometarskom uzvišenju iznad zemlje te dijelom zakopano u zemlju se nalaze kugle i duguljasti kameni megaliti. U razgovoru sa stanovnicima saznali smo da oni misle da su kugle dio "Grečkog greblja" (navodno su u tim krajevima u drevna vremena bili Grci koji su, nakon "sedam teških zima", napustili ovaj dio Bosne).".

Polovica kamene kugle u Zlokućama kraj Kaknja je vidljiva iznad površine
(izvor: alternativnahistorija.com)

U drugoj polovici prosinca 2004. saznali su za još dvije lokacije kamenih kugli u okolici Maglaja, o čemu izvještava Bojan Zečević: "Prva lokacija je u selu Jablanica. Mustafa Mehinagić je 1970-ih zapazio kamenu kuglu u potoku Megara koji se ulijeva u rijeku Jablanicu. Uz pomoć tri odrasla čovjeka kuglu je prenio u dvorište svoje kuće koja se nalazila 200 metara od mjesta pronalaska. Ahmed je izmjerio obim kugli 155 cm, a Jovo je uz pomoć viska odredio starost oblikovanja kugle na 12.000 godina. Prilikom kopanja tunela u brdu Cikota kod Maglaja (1976-1978.) u sredini brda je pronađena kamena kugla. Savršena je sfera, obima 150 cm. Svojevremeno je izbačena strojem za rovanje i nju je Avdo Ćosić donio ispred svoje kuće gdje se i danas nalazi.".

Ahmed Bosnić i Jovo Jovanović mjere kamenu kuglu u selu Jablanica kraj Maglaja pronađenu usred brda Cikota
(izvor: alternativnahistorija.com)

U proljeće 2005. zaputili su se i do samostana u Kraljevoj Sutjesci, gdje su već na samom ulazu u Biblioteku naišli na malu kamenu kuglu. Granitnog je sastava, malo hrapave površine (slična onima u Teočaku), pravilnog sferičnog oblika, s malo oštećenom jednom stranom… U samostanu joj ne znaju porijeklo; pretpostavljaju da je služila kao topovsko streljivo.

Potom su se ponovno uputili do Banja Luke i obližnjeg sela Slatina. Nakon dužeg traženja u šumarku, na samom potoku našli su do sada najveću kamenu kuglu u Bosni i Hercegovini. Semir Osmanagić napominje: "Nedvojbeno, izuzetne starosti, ostavlja nas prijatno iznenađenima. Pažljivim promatranjem uočavamo da je površina nedovršena. Kao da je primjenjena gruba obrada nekom vrstom žličnog alata. Ono što kugli nedostaje je onaj poslednji proces poliranja kojom se površina uglača. Na taj način bi se dobio savršen sferičan oblik.".

Kamena kugla u knjižnici samostana u Kraljevoj Sutjesci
(izvor: alternativnahistorija.com)

Do proljeća 2005. do Semira Osmanagića i prijatelja još nisu doprle obavijesti o desecima kamenih kugli kraj Zavodovića, kao i na još nekim drugim mjestima u BiH. No poučen njihovom brojnošću u nekim drugim krajevima svijeta, ispravno je uočio: "Desetak lokacija kamenih sfera u Bosni vjerovatno je samo manji postotak njihove stvarne zastupljenosti. Međutim, nakon tisuća godina one se nalaze na nekoliko metara dubine i samo slučajnost će ih izbaciti na površinu: kopanje tunela kroz brdo ili temelja za kuće na dubini od nekoliko metara, pad ogromnih stabala i nestanak korijena iz velikih dubina. Naravno da se neće saznati koliko je tih kugli razbacano po Bosni i gdje su sve njihove lokacije.".

Najveća kamena kugla u Bosni i Hercegovini nalazi se u šumarku kraj sela Slatina sjeverno od Banja Luke
(izvor: alternativnahistorija.com)

Ipak, već u narednih godinu dana pronađeno je još podosta kamenih kugli u BiH, te je Fondacija "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" došla na zamisao uređenja još jednog arheološkog parka u Bosni i Hercegovini, pod nazivom "Arheološki park: Bosanske kamene kugle". Park bi trebao obuhvaćati sva nalazišta takvih kugli u BiH: u Banja Luci (sela Trn i Slatina), Sanskom Mostu, Teočaku, Maglaju, Srebreniku, Kaknju, Žepču, Varešu, Kladnju, Zenici, Konjicu, Mostaru, Olovu, Starom Majdanu, Zavidovićima, Gračanici...

O postanku i otkriću kamenih kugli u Dubokom potoku nedaleko Zavidovića kruže razne priče i legende zanimljive ponajprije turistima
(izvor: turizam-zdk.net)

Na području općine Zavidovići do danas je pronađeno oko 60 kamenih kugli koje se nalaze na 11 različitih lokacija. Najviše ih je, više od 20 kugli, pronađeno u selu Grab, udaljenom 2 km od Zavidovića. O pronalasku tih kamenih kugli piše Nedžad Ikanović iz tamošnjeg Udruženja "Kamene kugle" Zavidovići, koje je osnovano u lipnju 2006. radi "očuvanja i održavanja lokaliteta na kojem se nalazi najveće nalazište kamenih kugli u Bosni i Hercegovini i Europi". Kaže da je mještane Graba na traganje za kuglama potaknuo Semir Osmanagić, te dodaje: "... i ispostavilo se da pored brojnih lokacija u BiH, Duboki potok u naselju Grab-Mećevići kod Zavidovića predstavlja najveće nalazište kamenih kugli u Europi. Na ovoj lokaciji nalazi se preko 20 kamenih kugli, gotovo savršenog oblika dok je na destine kamenih kugli odneseno posljednjih godina od strane mještana koji su ovim kamenim ljepoticama ukrašavali svoje vrtove.".

Najveće kamene kugle u Bosni i Hercegovini promjera su oko 1,5 do 2 metra (na snimci jedna od kugli blizu naselja Grab kraj Zavidovića)
(izvor: turizam-zdk.net)

Kamene kugle koje se mogu vidjeti u Dubokom potoku, prema kazivanju starijih mještana, pojavile su se nakon velike oluje 1936. godine. Tada je potočić koji teče tim krajem nabujao, a voda napravila manji klanac na čijem dnu su se pojavile kamene kugle različitih veličina, od 0,5 do 1,6 m u promjeru. Neke od kugli prenesene su u privatna dvorišta kao ukrasi, a dio ih je oštećen ili uništen uslijed djelovanja prirodnih sila. Danas se tu nalazi 15-ak neoštećenih kamenih kugli i još 20-ak polovica. Za posjete Semira Osmanagića i članova Fondacije početkom ljeta 2006., geolog Ibrica Repišti uzeo je uzorke s kamenih kugli kako bi se odredio sastav materijala od kojeg su načinjene.

S otvorenja "Arheološkog parka: Bosanske kamene kugle" u Zavidovićima 2006.
(izvor: piramidasunca.ba)

U općini Zavidovići nalazi se još nekoliko lokacija gdje su pronađene kamene kugle. Na žalost, veliki broj je oštećen, dodaje Nedžad Ikanović, najviše iz znatiželja stanovnika zbog raznih priča koje su kružile, a jedna od njih je bila da se u tim kuglama nalazilo skriveno blago. Također su se s koljena na koljeno prenosile priče da se radi o kamenim svatovima (slična legenda veže se i za kamene stećke u BiH), koji su se okamenili kada su se sudarili. Legenda je vezana za kamene kugle u Zavidovićima vjerojatno stoga jer su neke pronađene među stećcima. U općini Zavidovići još uvijek se na 3 mjesta mogu vidjeti kamene kugle među stećcima; u naselju Mramorje koje je i dobilo ime po kamenu mramoru, zatim Davulije, uzvišenju iznad naselja Grab i naselju Beše gdje se nalaze najočuvaniji kameni stećci. Ne zna se zašto su teške kamene kugle prenošene do ovih nadgrobnih spomenika koji se redom nalaze na uzvišenjima.

Nalazišta kamenih kugli u Bosni i Hercegovini (s promidžbenog materijala Turističke zajednice BiH)
(foto: Goran Majetić)

"Arheološki park: Bosanske kamene kugle" u Zavidovićima Fondacija "AP: Bosanska piramida Sunca" je u suradnji s Općinom Zavidovići otvorila 8. rujna 2006. Osnovna zadaća parka je istraživanje, lociranje, zaštita i prezentacija kamenih kugli, a trebao bi obuhvatiti i već navedenih preostalih 15-ak nalazišta na kojima su stručnjaci Fondacije zabilježeli njihovo postojanje.

Ahmed Bosnić pored jedne od kugli u Zavidovićima
(izvor: Fondacija "AP: Bosanska piramida Sunca")

Od tada, brojni znatiželjnici šeću stazom u Grabu kraj Zavidovića, a obilaze i druga nalazišta. I dive se ljepoti kamenih kugli. A neki traže i nove... Još im se svima ni sastav ne zna, a kamoli kako su nastale, jesu li samo prirodne tvorbe ili su ih izradili (dovršili) ljudi i jesu li ih koristili, u koje svrhe i u koje pradavno doba povijesti? I dok neki tragaju za odgovorima, sve više ih je koji se s pravom pitaju "Kako to, da smo ih zapazili tek nedavno?". Sada, kada znamo da su tu, kada smo ih napokon postali svjesni, valja nam pronaći odgovore...

U selu Ozmica kraj Žepča nalazi se velika kamena kugla koju je vlasnik zemljišta Ante Tomić prije 15-ak godina premjestio iz obližnjeg potoka