Kamenje koje mijenja mentalitet ljudi*

Razgovor sa Semirom Osmanagićem, otkrivačem piramida u Visokom i osnivačem Fondacije Arheološki park "Bosanska piramida Sunca", u povodu početka treće sezone znanstvenih istraživanja tih prapovijesnih građevina u srcu Bosne i Hercegovine. Prilog prenosimo iz časopisa "Svjetlost"*, uz dozvolu uredništva:

Piramide diljem svijeta izranjaju i sve je veći broj znanstvenika, futurologa ali i arheologa, koji tvrde da će 21. stoljeće biti stoljeće piramida, odnosno, da nas uz posao njihovog iskapanja čeka još važnija stvar: osvještavanje znanja o njihovoj ulozi u Kreaciji.

Jedan od ljudi koji ima takvu viziju je i Semir Osmanagić pronalazač Bosanskih piramida koje su, htjeli to neki ili ne, postale gola arheološka činjenica (1*). Kompleks u Visočkoj dolini ulazi u treću godinu iskapanja, 12. travnja svečano se proslavilo predstojećih 200 dana istraživanja.

Pogled na brdo Visočica (Bosansku piramidu Sunca) iz središta Visokog.
(foto: Marko Pekić)

Razgovoru, između dva aviona, koji smo vodili u Velikoj Gorici, prisustvovali su i Igor Lah i Tatjana Sučec članovi hrvatske Asocijacije za istraživanje prapovijesti koja usko surađuje sa Fondacijom Bosanska piramida sunca, te Sharon Wothke iz Houstona, vidovnjakinja, iscjeliteljica i autorica koja piše knjigu o Bosanskim piramidama za američko tržište.

Prošle godine istraživanja u Bosanskoj dolini piramida u velikoj mjeri su usmjerena na kameni hram u naselju Vratnice. O kakvom se spomeniku radu, koje su njegove dimenzije i kakve sve tajne krije?

- Kamena građevina u Vratnici nalazi se samo četiri kilometra udaljena od Bosanske piramide mjeseca. Riječ je o kružnoj građevini koja jako nalikuje na grobne humke (tumuluse) koji se mogu naći u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Filipinima, Japanu, Bugarskoj… No, za razliku od tih grobnih humki, koji su uglavnom napravljeni iz kombinacije zemlje i gline, u slučaju kamene građevine u Vratnici riječ je o superiornoj građevini sastavljenoj od velikih kamenih terasa napravljenim od blokova pješčara i glinenih nanosa. Riječ je, dakle, o stabilnijoj građevni koja je doista tajnovita jer se još po ničemu ne može zaključiti da je riječ o nekoj vrsti hrama. Pronašli smo blokove težine 8, 10, 15, tona, a najteži koji smo iskopali teži čak 23,6 tone, što, prema mojim saznanjima predstavlja najveći kameni blok na Balkanu. To je stvarno monumentalna gradnja po bilo kojim kriterijima da se ravna.

Jedna od arheoloških sondi na brdu Plješivica (Bosanska piramida Mjeseca) u Visokom 2006.
(foto: Marko Pekić)

Je li još uvijek na snazi zabrana otvaranja novih sondi i nastavka istraživanja na Bosanskoj piramidi Sunca?

- Da, ta zabrana je još uvijek važeća i to zato jer je 2006. godine Državna komisija za zaštitu nacionalnih spomenika (2*) na čelu sa Dubravkom Lovrenovićem, za 97 puta (!) proširila, iz neobjašnjivih razloga, jednu malu zaštićenu zonu stotinama godina zanemarivanog srednjevjekovnog grada Visoko koja je bila na samom vrhu Bosanske Piramide sunca. Tako je naših 17 sondi na stranicama Piramide sunca obuhvaćeno tom novom ogromnom zaštićenom zonom čime nam je onemogućen daljnji rad na iskopavanju najveće piramide na svijetu. Sretna je okolnost što ispod te nove "zaštitne granice" postoji još jedan dio piramide na kojem ćemo raditi i ove godine i gdje su također locirani neki podzemni hodnici.

Mogu li se sonde i nalazi koji su iskopani na Piramidi Sunca prijašnjih godina, bez obzira na zabranu kopanja, vidjeti?

- Da, iskopi su djelomično konzervirani i mogu se vidjeti, razgledati i proučavati.

Kameno popločenje na padini Bosanske piramide Mjeseca.
(foto: Marko Pekić)

Do kuda se stiglo s proučavanjem ili dešifriranjem zapisa pronađenim na megalitskim kamenim blokovima iz podzemnih tunela u Visokom? Postoje li dokazi ili bar pretpostavke da je riječ o najstarijem europskom pismu?

- Podzemni kompleks je vrlo važno otkriće. To je jedan pravi labirint koji povezuje sve građevine u Dolini piramida. I dalje je obavijeno tajnom tko je i zašto radio te tunele, no postoji i još jedna misterija koja proizlazi iz činjenice da je 95 posto bočnih prolaza zatvoreno šljunkom i suhozidom. U glavnom hodniku koji vodi do Piramide Sunca neprestano nailazimo na megalitne blokove teške i do osam tona. Na većini njih su strelice koje su, najvjerojatnije, bile putokazi. Na jednom megalitu našli smo pedesetak različitih znakova. Tek će se otkrićem drugih kamenih blokova na kojima će se eventualno ponavljati isti simboli moći ući u hipotezu o pismu i njegovom dešifriranju. U svakom slučaju riječ je sigurno o prvim oblicima pismenosti jer su znakovi nađeni na materijalu izuzetne starosti. Postoji izvjesna sličnost sa Runskim pismom (oko 60 posto) postoji sličnost sa glozarskim tabletima koji su jako stari pa je moguće da dođemo i do nekih zajedničkih karakteristika različitih prahistorijskih doba. Ove godine doći će nekoliko stručnjaka za drevna pisma u Visoko pa ćemo pokušati napraviti pravi, novi pristup rješavanju te zagonetke.

Kameni blokovi koji čine kosinu padine Bosanske piramide Sunca nakon uklanjanja zemljanog pokrova 2006.
(foto: Marko Pekić)

Koliki dio tunela Ravne je osposobljen za turističke obilaske, a koliki se još dio istražuje ili uređuje?

- Tunel Ravne je siguran za posjete turista i istraživača otprilike 10 posto svoje ukupne dužine koja iznosi 3,5 kilometra. Tuneli su otvoreni no oni su prepuni nanosa šljunka koji je tu tisućama godina, pa je njihov profil mnogo uži nego što je to bio kada su tuneli građeni. Danas su tuneli kakve ih mi zatičemo, u prosjeku dimenzija 1 metar puta 1,2 metara do 1,5 metara, kako na kojem mjestu. Mi izbacujemo šljunak s poda i malo proširujemo s jedne i druge strane tunela, postavimo drvenu podgradu i dovedemo na visinu od 2 metra. Tako ćemo i dalje raditi, makar je sporo, ali je sigurno, što je nama najvažnije.

Mogu li se i u kojoj mjeri otkrića piramidalnih građevina u Visokom dovesti u vezu s drugim značajnim prapovijesnim spomenicima u Bosni i Hercegovini, ali i u susjednoj Hrvatskoj, Crnoj Gori? Može li se, naime, govoriti o drevnoj civilizaciji čija je jezgra bila na području današnje središnje Bosne, a utjecaji se širili sve do Panonske nizine i Jadranskog mora, pa i dalje?

- Mislim da može. Dokazi su više nego očiti o razvijenoj kulturi ili kulturama središnjeg Balkana. Piramide su možda najveći dokaz, no uvjerljivih dokaza ima još: kamene kugle i stećci. Istra nam je, iz tih razloga, izuzetno interesantna zbog nekoliko vrlo zanimljivih lokaliteta (brdašca Mordele i Picuge) i građevina.

Semir Osmanagić na arheološkom nalazištu ilirsko-rimske Andautonije (današnje Šćitarjevo) nedaleko Velike Gorice.
(foto: Nenad Kobasić)

Govorio si o svojoj viziji jednog posve drugačijeg turizma, turizma u kojm bi ljudi i pomagali, volontirali u samom projektu. Možeš li malo proširiti sliku te svoje vizije?

- Želja nam je i namjera da od Visočke doline napravimo jednu košnicu gdje će se skupljati profesori, stručnjaci, arheolozi, studenti volonteri iz cijeloga svijeta. Nastupajuće 21. stoljeće je doba kada će se kroz razvoj arheologije razvijati i arheološki turizam, a ovo u Visočkoj kotlini je vjerojatno najperspektivnije arheološko područje na svijetu. Stoga bi željeli od ovog projekta napraviti nekakvu turističku bosansku avanturu. Već smo i na samim počecima, prve dvije godine, provodili jedan posve nov način arheološkog istraživanja. Umjesto zatvorenog, elitističkog koncepta arheološkog iskopavanja otvorili smo sve naše lokacije za posjetioce pa nam je u te dvije godine lokacijama prošlo 400.000 ljudi, većinom iz BiH, no dolazilo je mnogo ljudi i ciljano iz cijelog svijeta. Kako ćemo napredovati sa istraživanjima rasti će i broj posjetioca. A kada jednog dana uđemo u piramide biti će to veliki turistički bum značajan, ne samo za BIH, već za cijelu regiju (3*).

Dakle idemo dalje sa konceptom da ljudi dođu i sami izaberu i procjene gdje bi bili najkorisniji i najpotrebniji u projektu iskapanja. To je jedan široko otvoreni, gotovo narodski koncept. Polazimo od toga da ovakvi monumentalni arheološki spomenici ne pripadaju niti jednoj grupi, fondaciji pa niti jednoj državi. Ovakvi spomenici su svjetsko kulturno dobro. Predbacivalo nam se, među ostalim i to što ne naplaćujemo ulaznice. Tu sam pomalo romantičarski raspoložen i uvijek pitam tko smo zapravo mi da određujemo da neko za nešto treba plaćati.

Članovi Fondacije AP "Bosanska piramida Sunca" iz BiH i Asocijacije za istraživanje prapovijesti (API) iz Hrvatske Igor Lah i Tatjana Sučec, Sharon Wothke iz Houstona u SAD-u i Semir Osmanagić u Šćitarjevu kraj Velike Gorice.
(foto: Nenad Kobasić)

Kako stoji stvar sa novcem za istraživanja?

- Što se tiče novca, mi pokušavamo i dalje dokazati institucijama da je ovo projekt od iznimne važnosti za budućnost BiH i to ne samo kao kulturna baština već kao nešto što će imati direktne efekte u turizmu i ekonomiji. Za svaku uloženi dolar u ovaj projekt, dobit ćete pet dolara natrag. Ja procjenjujem da bi cijeli projekt trebao koštati oko 100 milijuna dolara, što uključuje kompletnu rekonstrukciju pet piramida i kompleksa podzemnih piramida. Kada bi se vlast u Bosni odlučila odvojiti oko pet posto federalnog budžeta (4*) već bi nakon prve godine imali takav povrat da bi dvostruko zaradili. To je čista ekonomska računica. Za sada, uz dosta verbalne podrške dobivamo tek nešto novca od Kantonalne vlade i lokalnih vlasti koji nam redovito daju podršku, a pomažu nam donacijama i na najrazličitije moguće načine i desetine firmi i pojedinaca iz BiH i Hrvatske.

Istina je da smo donekle limitirani novcem jer sve bi išlo puno brže da možemo zaposliti veći broj ljudi. Ako nastavimo ovim tempom do piramide ćemo doći tek za osam ili devet godina, a ako bi dobili određeni novac, stvar bi se ubrzala i tada bi u piramidu ušli za dvije godine. No u tom slučaju, samo za troškove tunela Ravne trebalo bi godišnje ulagati milijun maraka. Za primjer, mi smo lani imali toliko novaca za sve lokacije zajedno.

Meksička Piramida Mjeseca i završetak Avenije mrtvih 1905.
(foto: Désiré Charnay)

Lakoća kojom dobivate sve što poželite i brzina radova lansirala je i teoriju po kojoj je sve ovo bilo moguće jer je pokrenuto od obavještajnih i sličnih struktura sa ciljem što lakšeg manipuliranja Bosnom. Je li ovaj projekt moralno čist, tko pazi na to i koliko je to važno za njegovu budućnost?

- Ovdje je sve otvoreno, nema ništa iza kulisa. Moj je udio oduvijek bio volonterski i takav će ostati. Svi članovi upravnog odbora su također volonteri koji sve rade iz srca. Svi oni rade to jer osjećaju da je ovo vrijedno kao svjetska kulturna baština. U Bosni široka javnost podržava projekt, dok u političkim krugovima imate različite interese i tu se koče procesi. Stoga je učinjeno gotovo sve da se iskopavanja zaustave.

Kako ti doživljavaš ovaj projekt, kao čisto arheološko turistički ili postoje neke druge komponente i poruke koje on sobom nosi?

- Fenomen piramida ni izdaleka nije objašnjen, bez obzira je li riječ o egipatskim, peruanskim, kineskim ili bosanskim piramidama. Da bi se fenomen objasnio potrebna su znanja iz naše fizičke i spiritualne stvarnosti, iz materijalnog i duhovnog svijeta. Bez takvog pristupa nikada nećemo doći do srži fenomena. Neka stvari, nazovimo ih spiritulano – duhovnim, možemo dokučiti uz pomoć modernih instrumenata koji mogu snimati energetske fenomene koji nisu vidljivi ljudskom oku niti našim čulima. Takvim mjerenjima potvrđeno je da se Bosanska piramida Sunca ponaša kao energetsko živo tijelo koje u svojoj utrobi generira određene vrst energije, a onda ih periodično ispušta kroz sami vrh. Drugim riječima piramida djeluje kao svojevrstan generator energije. Tako dolazimo na trag objašnjenja svrhe piramida.

Ovo je projekt koji mijenja svjetsku historiju, dakle on je puno više od arheologije, puno više od obične znanosti. No, u isto vrijeme, ovo je još uvijek ona Bosna koja ne dozvoljava da se ovakve ideje realiziraju. U povijesti su mnogi primjeri kada su takvi ljudi, ljudi koji su davali i stvarali nove vrijednosti i širili nove vidike, otišli iz Bosne.

Meksička Piramida Mjeseca i završetak Avenije mrtvih danas.
(foto: Tomislav Majetić)

Postoji li mogućnost da i ovaj projekt tako završi?

- Kad četiri vodeća egipatska stručnjaka potvrde vjerodostojnost nalaza za očekivati bi bilo da se u Bosni proglasi sedam dana radosti jer time naša zemlja postaje jedna od kulturnih kolijevki čovječanstva. Umjesto toga novca još nema, zabrane stoje, a ministar kulture odbija primiti vodeće svjetske stručnjake koji potvrđuju vjerodostojnost nalaza. Međutim, mi nastavljamo. Težište će ovogodišnjih iskapanja i dalje biti na tunelu Ravne pošto daje izvanredne arheološke rezultate, sa svim tim blokovima i zapisima, a nastavljamo i radove na otkrivanju, gotovo u cijelosti, vrha Piramide mjeseca.

Od 25. do 30 augusta ove godine pripremamo i veliku međunarodnu naučnu konferenciju u Sarajevu pod naslovom "Velika bosanska dolina piramida". Tu će se okupiti vodeći svjetski stručnjaci. Samo iz Egipta dolazi njih 15, a biti će stručnjaka i iz Danske, Hrvatske, Rusije, Brazila, BiH… dok će četiri najrelevantnije institucije za pitanje piramida biti suorganizatori konferencije (Arheološki fakultet univerziteta u Kairu, Fakultet umjetnosti univerziteta Em Šems iz Kaira, Aleksandrijska udruga arheologa i Ministarstvo kulture Egipta).

Dakle, u našem slučaju, u slučaju projekta Bosanskih piramida entuzijazam nije splasnuo i nikakav odlazak se neće ponoviti. Ja ostajem i fondacija ostaje u Sarajevu do krajnje realizacije projekta. Morati ćemo mijenjati određene navike i mentalitet sredine. Fondacija je i dalje otvorena za suradnju sa svim osobama i institucijama pa i onima koje su nas blatile i odbijale jer vjerujemo da se malobrojni stručni i naučni bosanski kadar ne treba cjepkati na ovakvim pitanjima.

Ponavljam da ovo nije samo arheološki projekt već puno više od toga. Dakle on je i ekonomski i turistički i imat će velike utjecaj na BiH društvo i cijeli svijet.

Visoko i brdo Visočica (brdo Grad) 1973.
(izvor: bs.wikipedia.org)

1* Prošle godine četiri egipatska stručnjaka na čelu sa trostrukim doktorom arheoloških nauka Nabilom Swelimom koji je pronašao četiri egipatske piramide napisali su znanstveni izvještaj na pedesetak stranica gdje nedvosmisleno tvrde da je Bosanska Piramida sunca najveća piramida na svijetu i da je riječ o ljudskoj tvorevini.

4* Prošle godine su odobrena sredstva Iz Federalne blagajne, međutim, do realizacije, isplate nije nikada došlo.

Dokazi i službena znanost

- U Egiptu je od 130 piramida preko 115 u jako lošem stanju: nedostaju bridovi i slično. Kada se to promotri Bosanske piramide su u iznimno dobrom stanju zahvaljujući dugogodišnjoj prekrivenosti zemljom i vegetacijom. Otkopali smo iznimno vidljive bridove piramide. Dokazano je znanstveno i da su kameni blokovi neka vrsta betonskih blokova spajanih izvanredno čvrstim vezivom. Međutim arheolozima i geolozima sve to, kao ni dokazana savršena geometrija i pravilna orijentacija, nisu dovoljno dobri dokazi. Oni traže predmet. Vidjet ćemo kako će reagirati kada se nađe ulaz i prostorije u piramidama.

Visoko i brdo Visočica (brdo Grad) danas.
(foto: Marko Pekić)

Majka svih piramida

Priča Semira Osmangaića kakvom je vidi Sharon Wothke:

- Govoreći u svoje ime, osjećam da su piramide vrlo stare, da će dugo trebati da se istraže i da ih većina prepozna, ali osjećam i to da su u njima kvalitete koje će ih pozicionirati kao majke svih piramida. Naravno, osjećam i da su sve piramide po cijelom planetu povezane međusobno i da su postavljene iz određenih razloga koje tek trebamo osvijestiti - kaže Sharon Wothke, iscjeljiteljica, regresoterapkinja, vidovnjakinja i autorica iz Houstona koja od prosinca 2007. godine radi na knjizi o Bosanskoj dolini piramida namijenjenoj američkim čitateljima. Upravo joj iz tiska izlazi knjiga John of Old, John of New, knjiga gdje se njen dugogodišnji prijatelj John (Ivan) prisjeća svoga prošlog života kao Isusov apostol.

- Moja prethodna knjiga je izrazito duhovna i kao da priča istu priču o kojoj ću pisati u knjizi na kojoj sada radim. – tvrdi Sharon pojašnjavajući da je osnovna zamisao knjige predstaviti glavne sudionike bosanskog otkrića, ljude koji su bili uz Semira Osmanagića od samog početka projekta Bosanske piramide Sunca. Knjiga će biti kombinacija autorskog, znanstvenog i kompilacijskog rada, a osim naučnog dijela, pozabaviti će se i pisanjem medija, odnosno njihovom (ne)objektivnošću.

Hrvatska veza - Asocijacija za istraživanje prapovijesti (API)

Hrvatska "veza" sa Bosanskom dolinom piramida i Semirom Osmanagićem je Asocijacija za istraživanje prapovijesti koju je osnovala grupa entuzijasta sa ciljem da se stvori jedan otvoreniji pristup istraživanju prapovijesti naših, ne samo Hrvatskih, već i balkanskih prostora. Njihove web-stranice bogate su tekstualnom i fotografskom građom i (www.prahistorija.hr) otvorene za sve koji imaju neku zanimljivu i na nečemu utemeljenu priču ili legendu, bilo što, što može pomoći rasvjetljavanju slike prošlosti. (Osnivači Asocijacije su Igor Lah, Višnja Dobrić, Goran Majetić, Ivan Šimatović, Tatjana Sučec, Aldo Matić i Semir Osmanagić.) Dobro su došli svi koji žele pridonijeti aktivnostima oko otkrivanja i zaštite kulturnog blaga drevnih civilizacija na ovim prostorima te njegovom širem sagledavanju u okviru svjetske povijesti.

* Prilog je izvorno objavljen u časopisu za razvoj svijesti i cjelovit pristup življenju "Svjetlost", u broju 65 od svibnja 2008.