
Kameleon prenosi napise i snimke Milije Pajkovića iz Berana u Crnoj Gori o malo poznatim ostacima tamošnje (pra)povijesti, "piramidi" s Bihora i zagonetnom kamenom Kvadru pronađenog na mjestu kasnijeg manastira Šudikova iz Berana. Opisana crnogorska piramida podsjeća na slične kamene humke (tumule ili tumuluse) u kraškim područjima Hrvatske i Bosne i Hercegovine. No Šudikovski kvadar još je veća nepoznanica i izazov za (daljnja) znanstvena istraživanja...

Planina Kopaonik je zbog izuzetnih prirodnih vrijednosti proglašena 1981. godine nacionalnim parkom. To je i najveća planina u Srbiji, duga oko 75, a široka i do 40 kilometara. Najviši vrh (2017 m.n.m.) dobio je ime po Josipu Pančiću, srpskom botaničaru i profesoru prirodnih znanosti rodom iz Hrvatske. Kopaonik obiluje predivnim šumama i pašnjacima, s brojnim endemskim biljem, ali i neobičnim stijenama, gejzirima... i dakako rudama, po kojima je i dobio ime. Pisac ovog priloga upozorava, međutim, na još neke, do sada široj javnosti nepoznate, zanimljivosti Kopaonika.

Humci, gomile, gromile... najčešći su narodni nazivi u našim krajevima za humke nastale nasipavanjem zemlje i(li) kamenja, najčešće u svrhu sahrane pokojnika. Najveći od njih u Hrvatskoj viši su od jednokatne kuće, a dugi su kao polovica nogometnog igrališta. Najstariji tumulusi sagrađeni su vjerojatno još u srednje brončano doba, u prvoj polovici 2. tisućljeća prije nove ere, pred umalo 4000 godina.

Stećci su neobični, zadivljujući, zagonetni te nedovoljno pojašnjeni svjedoci davno minule prošlosti. Ti se monumentalni kameni blokovi gusto rasprostiru na području Bosne i Hercegovine, u južnim djelovima Hrvatske, zapadnoj Crnoj Gori i jugozapadnoj Srbiji. Napis koji prenosimo s weba Fondacije AP "Bosanska piramida Sunca" baca novo svjetlo na stećke, izuzetno vrijednu povijesnu i umjetničku, ali i duhovnu baštinu jedinstvenu u Europi i svijetu.